Uspjeh naše znanstvenice

Hrvatskoj znanstvenici dodjela ERC Advanced Granta, 'znanstvenog Oscara', u vrijednosti od tri milijuna eura

Foto: Santa Fe Institute
11.04.2024.
u 11:54
Dr. Mirta Galešić dobila je sredstva za proučavanje društvenih prijepora, rasprava oko općih važnih tema kao što su političke razlike, pa i cijepljenje, zašto nastaju razlike koje se ispostavljaju nepremostivima
Pogledaj originalni članak

Europsko istraživačko vijeće (ERC) dodijelilo je naprednu potporu Mirti Galešić, znanstvenici Complexity Science Huba u Beču gdje proučavaju zamršeno djelovanje kolektivne prilagodbe u visini od tri milijuna eura. Cilj projekta je pružiti uvid u to zašto zajednice, od obitelji do cijelih društava, mogu zapeti u raspravi oko važnih problema, kao što su rješavanje dugotrajnih političkih sukoba, onda zašto se ponekad čine nesposobnima za pronalaženje naizgled očitih rješenja, kao što je cijepljenje za suzbijanje širenja bolesti.

- Usred brzih tehnoloških promjena i eskalirajućih globalnih izazova, razumijevanje naše kolektivne prilagodbe je ključno. Ipak, nedostaje znanstvenog razumijevanja. Ovaj projekt nastoji to premostiti razvijanjem teorijskih okvira i empirijskih istraživanja usmjerenih na otkrivanje temeljnih kognitivnih i društvenih mehanizama kolektivne prilagodbe. To će nam pomoći da shvatimo kako možemo ostvariti pozitivne zajedničke pomake i kloniti se pogrešnih smjerova, kaže naša znanstvenica s austrijskom adresom u priopćenju koje je njezina institucija objavila povodom ovog uspjeha.

Podsjetimo, ERC Grant, u ovom slučaju to je razina Advanced, sredstva su Europskog istraživačkog vijeća koja se dodjeljuju uspješnim znanstvenicima za projekte koje se procijeni posebno važnima. Nas cilj je razumjeti kako se naša društva prilagođavaju novim izazovima. Većinu vremena niti ne primjećujemo koliko često tijekom dana i života mijenjamo društvena okruženja i načine na koji zajednički donosimo odluke. Neke probleme rješavamo s obitelji, neke u različitim timovima na našim radnim mjestima i u školama, neke s prijateljima.

POVEZANI ČLANCI:

I tijekom naših života mijenjamo grupacije, a oko nas se mijenjaju naše sire zajednice, tvrtke, države, međunarodne organizacije. S tim promjenama u strukturi grupa mijenjaju se i načini na koji izmjenjujemo informacije i donosimo zajedničke odluke. Nekad čekamo da netko drugi odluci, da nas povede neki vodja, nekad smo vise angažirani i aktivno se uključujemo u rješavanje problema, kazala nam je dr. Galešić kao odgovor na naše pitanje o čemu se radi u njezinom projektu koji će financirati European Research Council u sljedećih pet godina. Sve to uglavnom funkcionira dosta dobro, nastavlja, u stvari toliko dobro da to gotovo niti ne primjećujemo.

-  Na primjer, u obiteljima će često roditelji odlučivati o budžetu za slijedeće ljetovanje, ali će uključiti djecu u odlučivanje gdje točno ići na ljetovanje. Na nekim poslovnim sastancima čekamo da šef donese odluku, a na nekim drugima otvoreno razgovaramo s kolegama i zajednički odlučujemo, ovisno o situaciji i problemu. Slično je na razini većih zajednica i društava. Neka društva imaju vođe koji imaju veliku moć, u drugima se više odlučuje zajednički.

- Baš ta sposobnost fleksibilnog udruživanja i različitih načina zajedničkog odlučivanja je i pridonijela našem uspjehu kao vrste. Međutim, ponekad ta društvena prilagodba ide puno teze. To posebno vidimo ovih dana, kad se čini da se svakodnevno suočavamo s novim problemima, od političkih sukoba do klimatskih promjena. Sve je to potencirano novim tehnologijama od društvenih mreža do umjetne inteligencije koje neke stvari olakšavaju, ali donose i nove probleme. Iako svi želimo promjene, a ponekad se čak i slažemo kako bi budućnost trebala izgledati, ne znamo kako do nje doci. U ovom projektu želimo istražiti zašto se u nekim situacijama naša društva prilagođavaju uspješno, a u drugima ne. Zašto je nekim društvima lakše naći rješenja za probleme kao što su nejednakost, nasilje, korupcija, i drugi, a nekima teže. I zašto su neke obitelji i radne grupe uspješnije u suočavanju s novim problemima, a neke manje.

POVEZANI ČLANCI:

U tu svrhu ćemo razviti nove teorije i računalne modele, te provesti mnoga istraživanja s grupama u različitim situacijama da vidimo kako se prilagođavaju novim problemima. Istraživat ćemo i kako ljudi formiraju mišljenja o tome koje probleme bi uopće trebalo rješavati i kako se ta mišljenja mijenjaju tijekom vremena. Cilj nam je pridonijeti znanosti o složenim društvenim sustavima, ali i pomoći svima nama da prepoznamo što nas koci i kako zajednički ostvariti ono što želimo. European Research Council nas podržava s oko 3 milijuna eura u sljedećih pet godina. To će nam omogućiti rad s brojnim suradnicima, od doktorskih i postdoktorskih studenata do kolega iz drugih institucija sirom svijeta. Okupit ćemo interdisciplinarni tim koji će uključivati psihologe, sociologe, ekonomiste, računalne stručnjake, matematičare i fizičare. To će nam omogućiti da razvijemo jednostavne matematičke modele realističnih društvenih sustava, i da testiramo i usavršavamo te modele i naše prognoze na temelju podataka iz stvarnih zajednica, kaže naša znanstvenica. Podsjetila je kako je s kolegama u prijašnjim projektima istraživala smo kako percipiramo druge ljude u našim i drugim grupama.

- Suprotno uvriježenim mišljenjima da smo pristrani i da se volimo prikazivati boljima i popularnijima nego sto stvarno jesmo, otkrili smo da u stvari znamo puno o našem užem krugu obitelji i prijatelja i da smo pri tome prilično realistični. Znamo dosta dobro kako stojimo u odnosu na druge oko nas po prihodima i zdravlju, po političkim i drugim mišljenjima. To znanje se može dobro iskoristiti u anketnim istraživanjima za prognozu društvenih trendova. U čak šest izbora u različitim zemljama ostvarili smo bolje prognoze izbora pitajući ljude za koga će glasovati njihovi prijatelji, nego za koga će oni sami glasovati. Proveli smo i puno istraživanja o tome kako bi znanstvenici trebali komunicirati činjenice o zdravlju, klimatskim promjenama, i financijskim trendovima. Pronašli smo različite načine na koje se te činjenice mogu prenijeti svima, čak i onima među nama koji ne znaju puno o brojevima i statistici. Naravno, same činjenice često nisu dovoljne za promjenu ponašanja – tu nastupa utjecaj složenih kognitivnih i društvenih sustava, koji su fokus mojih istraživanja, govori Mirta Galešič.

POVEZANI ČLANCI:

Interesantno je što ova naša znanstvenica zapravo radi na dva kontinenta, Europi i Sjevernoj Americi. - Stvarno sam sretna sto mogu raditi na dva od najboljih svjetskih instituta za slozene sustave svih vrsta, od bioloških i ekoloških do tehnoloških i društvenih – u Complexity Science Hub u Beču i na Santa Fe Institutu u Americi. To su intelektualno jako bogate i raznolike sredine, u kojima mogu surađivati sa znanstvenicima iz različitih disciplina i izaći iz uskih okvira uobičajenih disciplinarnih odsjeka. Provodit ću oko pola godine na svakom mjestu, što mi neće biti teško, otkriva nam. Od znanstvenika u Hrvatskoj surađuje s dr. Anom Butković sa zagrebačkog Odsjeka za psihologiju na istraživanju društvenih utjecaja na odluke o zdravlju. - Surađujem i s Krešimirom Jakšićem sa zadarskog Odsjeka za psihologiju na analizi velikog broja komentara čitatelja različitih novinskih portala. Radimo i s hrvatskim znanstvenikom Draženom Prelecom s MIT-a na algoritmima za prognozu izbornih rezultata, kaže dr. Galešić.

VIDEO Preminuo slavni nobelovac koji je otkrio 'božju česticu'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar rubinet
rubinet
21:59 12.04.2024.

A čime se Dotičnica bavi? Nekako nisam najbolje razumio.