U Hrvatskoj se još uvijek odmara oko 290.000 turista, ali mnogi su jadranski domaćini već ispratili svoje posljednje ovosezonske goste. Obala se ubrzano prazni, pogotovo južnije od Istre i Kvarnera, a puno nade u posezonu ne polažu ni najrazvikanija hrvatska ljetovališta. U Hvaru, recimo, već je kraj kolovoza izgledao kao posezona u dobrim godinama, i to kasna. Čak je i poznati tamošnji restoran Gariful, omiljeno mjesto jahtaša u kojem obični pohani kruh doručkuju za 80 kuna, a za večeru čekaju u redu, u završnici osmog mjeseca kapacitet terase na samoj rivi smanjio na svega četiri stola.
Bolji od konkurencije
Pandemija je prepolovila sezonu u Hrvatskoj. Od početka godine do kraja kolovoza 6, 8 milijuna gostiju (41 posto u odnosu na lani) ostvarilo je 47,5 milijuna noćenja što je 53 posto lanjskog rezultata.
Za trenutačni turistički score moglo bi se reći: puno više nego što se početkom izbijanja koronakrize moglo očekivati i dosta manje nego što je moglo biti da brojke oboljelih nisu počele rasti. Kako god, Hrvatska je ovog ljeta prošla bolje od turističke konkurencije na Mediteranu, a nešto se i zaradilo. Hotelske kuće jesu snižavale cijene, slijedio ih je i privatni smještaj, a popusti su u početku dosezali i 50 posto. Kako su gosti počeli pristizati – u kratkoj trotjednoj špici neki poput Slovenaca i Nijemaca čak su se i posve približili lanjskim brojkama – popusti su se smanjivali, a ponegdje su cijene zadržale i visoku lanjsku razinu. Na spomenutom Hvaru tako su se i ovog turistički skromnog i stresnog ljeta lizale kuglice sladoleda po 16 i 18 kuna, pili prosječni, nimalo ekstravagantni kokteli za sto kuna i sl.
Jedni su tako i ove sezone grabili kao da korone nema, drugi su žrtvujući cijene dali sve od sebe da izvuku maksimum iz mršavog turističkog ljeta, a neki se i dalje nisu libili ni krasti. Poput, recimo, vozača autobusa koji je 29. kolovoza vozio putnike iz Splita do splitskog aerodroma. Ukrcao ih je 28, a kad su ga zvali iz centrale mirno je u gotovo punom autobusu, računajući da vozi pretežno strance, odgovorio da je dvoje putnika kupilo kartu preko interneta, a da je on prodao još – 13 karata. Utajio je praktički polovicu putnika i u svoj džep samo na toj vožnji spremio točno 390 kuna. Drsko, sramotno i poražavajuće, jer takvi ‘biseri’ kvare sliku, a, bogami, i bacaju klipove u noge svima koji su se ljetos pošteno oznojili za svaku kunu i euro.
VIDEO Turistička sezona nekad i sada
A zaraditi, reći će mnogi, bilo je teže nego ikada. Dio hotela, restorana ili suvenirnica ovog ljeta nije ni otvaran. Pri tom, treba znati i da je oko devet od ukupnih 47,5 milijuna noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju, dakle, u vikendicama, kod prijatelja i familije, odnosno bez plaćanja smještaja. Kad se sve sagleda, jasno je da turistički prihodi, za koje ćemo od HNB-a doznati za nekoliko mjeseci, ne mogu dosegnuti 53 posto od lanjskih 10,5 milijardi eura deviznog turističkog prihoda, kao što je s noćenjima uspjelo. Takvom se rezultatu nitko realan i ne nada. Bit će super ako prihodi od stranaca premaše 40 posto, a u danim okolnostima idealno da dosegnu od 4,5 do 4,7 milijardi eura.
Posezona, kako stvari zasad izgledaju, neće dati neki jači vjetar u leđa ukupnim turističkim rezultatima. Trenutačno je na životu održavaju i inače najbrojniji hrvatski gosti Nijemci, kojih je prekjučer u zemlji bilo nešto više od 90.000 i, recimo, gotovo četiri puta više nego Poljaka, koji su sada drugi stranci po brojnosti na našoj obali. No u Bavarskoj, odakle stiže najviše njemačkih turista, idući tjedan počinje školska godina, pa i taj izvor pomalo presušuje.
– Da, sezona je nekako brzo stala, gosti se prorjeđuju, no mislim da ćemo još nešto malo uspjeti izvući. Ne koliko smo očekivali još do prije dvadesetak dana, ali nešto će biti. Priželjkujemo da se obistini ono o čemu je naš premijer razgovarao sa slovenskim, pa da Slovenija uskoro ukine restrikcije za putovanja svojih građana u Hrvatsku ili barem u neke hrvatske regije. Slovenci su nam zapravo jedino potencijalna svjetla točka za rujan. Uključujući, dakako, Nijemce koji će manje dolaziti zbog početka nastave u Bavarskoj, ali i dalje će kapati – uvjeren je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. – Otvoreni smo još i Česima te automobilskim gostima iz Poljske. Od grupa i kongresa koji su uvijek najbitniji za posezonu, nažalost, ništa. Sve govori i to što veliki broj jadranskih hotela počinje s pripremama za skoro zatvaranje.
Hoće li, pak, ultrakratka posezona potrajati još svega desetak dana ili možda i dulje, ovisit će, osim o brojnim faktorima na čelu s koronom, i o vremenskim prilikama. Praktički se još jedino domaćini u Istri i na Kvarneru, dvjema regijama koje cijelo vrijeme “vuku” ovogodišnje rezultate, imaju čemu nadati u nastavku sezone. Inače, Istra je od početka godine privukla više od 1,6 milijuna turista (lani 3,8 mil.), Kvarner 1,3 milijuna (lani 2,5 mil.), a približila im se još Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 1,2 milijuna gostiju (lani 3,2 mil.). Dubrovačko-neretvanska županija, primjerice, umjesto lanjskih 1,7 milijuna ugostila ih je svega 420.000.
Mađari zatvaraju granice
– Nama u Istri je deveti mjesec proteklih godina bio kao produženi osmi mjesec. Dok god je Istra na zelenoj listi, a brojke novozaraženih su zadnjih dana solidne, nešto se još može očekivati. Hoće li posezona trajati još jedan ili tri tjedna, ovisi ponajprije o epidemiološkoj situaciji. Nama su svaki dan i svaki gost bitni, a trenutačno ih imamo oko 72.000, od čega čak 43.000 iz Njemačke. Vrate li se Slovenci, to bi bilo sjajno. Oni su jako bitni kao vikend-gosti, koji u posezoni biraju male obiteljske hotele, dosta izlaze u restorane, obilaze vinarije i uljare. U Istri je izvanpansionska potrošnja tijekom rujna, u normalnim godinama, čak bitno viša nego u kolovozu. Prijašnjih su godina u rujnu uz Slovence masovno dolazili i Nijemci te Austrijanci i šteta je da smo ove godine izgubili posezonske goste. I to su, da stvar bude gora, veliki prihodi izgubljeni zbog desetak noćnih klubova i nesmotrenosti oko svadbi i sličnih događanja – ljutit je direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.
Jučerašnja odluka mađarske Vlade o zatvaranju granica neće pomoći. U Hrvatskoj je, doduše, sada tek dvije i pol tisuće Mađara, no lani su u posezoni bili 14. s približno 76.000 dolazaka i 324.000 noćenja.
– Činili su dva posto u ukupnom posezonskom prometu. Ove je godine promet iz Mađarske razumljivo skromniji. U razdoblju smo godine kada i u normalnim okolnostima ukupni broj turista polako opada, no sigurno je da bi rezultati bili itekako bolji da nismo uvršteni na popise rizičnih zemalja – reći će i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
– U neizvjesnim smo trenucima koji zahtijevaju fleksibilnost i spremnost na brze i stalne prilagodbe okolnostima. Pripremili smo nekoliko komunikacijskih koncepata koje ćemo primijeniti ovisno o tržištu i okolnostima. Trenutačna situacija vrlo je izazovna, no siguran sam da svi zajedno odgovornim ponašanjem i pridržavanjem mjera možemo dati doprinos u stabilnosti epidemiološke slike koja je jedan od osnovnih preduvjeta za realizaciju turističkog prometa kroz rujan i listopad – poručuje šef nacionalne turističke organizacije, u kojoj još nisu predali bitku za posezonu.
Došli su većinom oni koji se nisu ustrasili zaraze. Otišli su zbog crvenih i narancastih naljepnica. Da ne izgube posao.