Za HSS se doista može reći da je od 1904. godine, kada ga je osnovao utemeljitelj Stjepan Radić, pa do danas prošao povijesne bure i oluje. Preživio je vladavinu Austro-Ugarske, prvu Jugoslaviju, II. svjetski rat i uspostavu NDH, kada je stranka bila i zabranjena, pa komunističku Jugoslaviju, a uspješno ili manje uspješno obilježila je i prvih 20 godina hrvatske samostalnosti. Jedina seljačka stranka u Hrvata svoj program nudi biračima i na prosinačkim izborima te, premda im ankete ne idu u prilog i daju im mršavih 4,2 posto glasova, treba imati na umu da je ipak riječ o stranci koja ima najviše članova nakon HDZ-a.
Hoće li ta mašinerija, ta vojska seljaka koji su godinama od države dobivali velike poticaje, biti dovoljna za osvajanje šest mandata, koliko HSS-ovci priželjkuju na izborima 4. prosinca? Ono što je sigurno jest da neće ponoviti uspjeh iz 2003. godine, kada su na parlamentarnim izborima dobili čak deset mandata. Danas, osim šest saborskih zastupnika, HSS ima i tri župana, šest gradonačelnika, 58 načelnika te 11 zamjenika župana.
Članstvo im je relativno mlado. HSS ima 33.801 člana do 50 godina starosti te 17.141 starijeg od 50 godina.
Spolna ravnopravnost nije im pak jača strana. U vodstvu stranke uz šest kolega tek je jedna žena – Marijana Petir, koja je i u aktualnom sazivu Sabora jedina zastupnica HSS-a.
Ni u sazivu 2003. godine situacija nije bila mnogo bolja. HSS je tada imao tri zastupnice i sedmoricu zastupnika.
Zanimljivost je stranke i da je u svojoj dugoj povijesti promijenila tek šest predsjednika. Josip Friščić, trenutačno prvi "seljak" u Hrvata, rođen je 1949. godine u Subotici Podravskoj.
Taj ekonomist, ali i humanitarac 2001. godine postao je župan Koprivničko-križevačke županije. U Sabor je ušao 2003, a dvije godine poslije zamijenio je Zlatka Tomčića na čelu stranke.
Jak mi je Predsjednik seljačke stranke koji nema pojma o poljoprivredi ...svrha te stranke je izvlačenje novca iz proračuna i uhljebljenje stranačkih pripadnika!Blago rečeno se tu radi o ološu i parazitima!