HSU traži da neoporezivi dio mirovine bude 3600, a ne 3400 kn

Hrvatska stranka umirovljenika, koalicijski partner Vlade, nije zadovoljna povećanjem neoporezive mirovinske osnovice sa 3200 na 3400 te traže da se neoporezivi dio mirovina poveća na 3600 kn. Time bi se donekle ublažilo smanjenje mirovina za približno 70 tisuća novih umirovljenika, koji su postali obveznici poreza na dohodak, a neki među njima i doprinosa, nakon što je mirovinski dodatak postao sastavni dio mirovine.

U veljači je 70 tisuća umirovljenika u prosjeku dobilo 57 kuna manju mirovinu jer im je zbog dodatka mirovina preskočila neoporezivih 3200 kuna. Još su lošije prošli oni koji su imali mirovinu blizu prosječne plaće – 5305 kuna u 2011. godini – jer im je uz porez država naplatila i tri posto zdravstvenog doprinosa za umirovljenike.

Sami su to tražili?

Inače, ta je promjena protekle jeseni napravljena na zahtjev svih umirovljeničkih udruga.

Sada se međutim umirovljenici bune, pa Željko Šemper, saborski zastupnik HSU, kaže da će njegova stranka tražiti da se neoporezivi dio mirovine poveća na 3600 kuna, kako bi se ublažio porezni pritisak na tu skupinu umirovljenika.

Šemper kaže da su umirovljeničke udruge i HSU još prije predlagali da dodatak postane sastavni dio mirovine jer su se bojali da će im ga netko ukinuti.

Što je bio cilj dodatka

– Imali smo dosta rasprava o tome pa je ipak prevladalo “manje zlo”. Kako kaže jedan umirovljenik: “Radije ću platiti porez od 60 kuna nego da mi ukinu dodatak od 500 kuna” – objašnjava Šemper.

Takvih najava i prijedloga bilo je, kaže, u posljednje tri-četiri godine, ne samo od Svjetske banke i MMF-a nego i od domaćih ekonomista, kojima i nije baš bilo jasno što je bio cilj Zakona o dodatku. Cilj dodatka je bio da se ujednačava mirovina novih umirovljenika međusobno jer se obračunsko razdoblje povećavalo sa 10 na 40 godina (svake godine po tri godine više) i prouzročilo razliku u mirovinama, za istu plaću, isti staž i godine života, čak do 500 kuna.