HUB nudi dva rješenja, u oba dužnik gubi stan

Samo za socijalno najugroženije i samo uz vraćanje nekretnine – tako banke vide rješenje problema kredita u švicarskim francima.

I za jamce i sudužnike

Dan nakon što je udruga Franak predstavila svoje viđenje rješenja, to je učinio i HUB. No, dok je dužnicima osnovno polazište konverzija kredita u kune i to za sve dužnike u francima, a eventualno i u eurima, banke u prvom krugu problem kane rješavati samo za najugroženije skupine: dužnike koji žive u nekretnini za koju su se zadužili, a izgubili su posao, smanjili prihode ili žive ispod socijalnog minimuma te više uopće ne mogu plaćati dug. Bit je ovog modela da će banke na vlastiti teret riješiti problem svih slučajeva u kojima je to opravdano, nekima će otpisati više od pola duga. Na sebe preuzimaju sav teret aprecijacije i pada vrijednosti nekretnina – istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček te objasnio da oba rješenja podrazumijevaju namirenje duga nekretninom.

Jedna je opcija da se stan dužnika proda državi ili državnoj agenciji, postojećoj ili novoj, ili uđe u sustav POS-a. Država dužniku može omogućiti status zaštićenog najmoprimca, pravo prvokupa, priznati dio otplaćenog duga, no ta je odluka na njoj. Banka bi razliku između aktualne tržišne vrijednosti nekretnine i duga otpisala, a od države očekuje da je porezno rastereti za vrijednost otpisanog te od plaćanja poreza na promet nekretnina.

U drugom modelu banka dužnika koji ne može plaćati čak ni najam „oslobađa" i duga i stana, što je u SAD-u poznato kao „walk away" opcija. Onaj čas kad napusti nekretninu, otpisuje mu se i razlika duga. Rješenje mora biti dobrovoljno jer pravno je održiv samo otpust duga, a ne oduzimanje imovine. Odnosilo bi se i na jamce i sudužnike, ne samo na dužnike – kaže Bohaček.

Dejan Donev, direktor sektora upravljanja rizicima u Erste banci i član bankarske radne skupine za rješenje problema švicaraca, napomenuo je da im je za oba modela nužna suradnja Ministarstva financija jer jedino tako mogu definirati socijalno ugroženu skupinu. Naime, podaci o imovini koje su dužnici dali banci nisu javni i tek ako dužnici daju suglasnost, mogu se koristiti kako bi se vidjelo jesu li u socijalno ugroženoj skupini. Na pitanje što će biti s ostalim dužnicima u francima, Bohaček poručuje: – Da probamo sve odjednom, izgubili bismo previše vremena. U godinu dana pokušat ćemo riješiti problem svih dužnika.

Vrlo je teško zamisliti na koji bi se način mogla približiti dva viđenja rješenja: bankarsko i dužničko.

Frcat će iskre

Evidentno je da će u ponedjeljak, na prvom sastanku radne skupine u kojoj su i predstavnici HNB-a i Ministarstva financija, frcati iskre. U Ministarstvu financija nisu željeli komentirati prijedlog HUB-a, ali je zato Udruga Franak reagirala vrlo oštro.

– Sramotno je ovo što nude! Samo čiste svoj portfelj da oslobode likvidna sredstva, kako bi ta ista sredstva ponovo plasirali kao kredite, i to najviše državi jer se građani i tvrtke više ne zadužuju – reagirao je Ivan Kontrec iz Franka. Postavlja pitanje što je s dijelom duga koji je već otplaćen te poručuje bankama da, kad već žele pokazati da su socijalno osjetljive, vrate preplaćeni novac, a onda im dužnici mogu vratiti stanove pa su „kvit".

>> Udruga Franak: Tri opcije kako riješiti problem s kreditom