Hrvatska više nema vremena za odgađanje fiskalne konsolidacije pa će nova vlada, bez obzira na to tko je bude sastavljao, morati odmah uvesti dugoročne mjere štednje – izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček. U najnovijoj HUB-ovoj analizi navodi se da je hrvatska fiskalna pozicija zbog prošlogodišnjeg povećanja proračunskog deficita i rasta javnog duga ušla u crveno, zbog čega će sljedeća vlada morati, s MMF-om ili bez njega, provesti dugoročni program štednje, jer se samo na taj način može otkloniti opasnost izbijanja fiskalne i financijske krize zbog novog vanjskog šoka čija vjerojatnost više nije mala.
U slučaju vanjskog šoka, dogodila bi se reakcija prinosa na državne obveznice koje bi znatno poskupjele, a potom i kamatnih stopa na kredite, jer Hrvatska u ovom trenutku nema zaštitne mehanizme od negativnog međunarodnog scenarija. Mogućnost širenja krize na druge zemlje u Europi zbog odugovlačenja rješenja krize u Grčkoj više nije daleka opasnost. Eventualna nova eskalacija krize Hrvatsku bi zatekla nespremnu, što znači da bi se fiskalni udar iz inozemstva vjerojatno prelio na kamatne stope. U HUB-u smatraju da je prošlogodišnje povećanje primarnog deficita proračuna bilo u suprotnosti s trendom fiskalnih prilagodbi koji je zahvatio većinu zemalja u Europi jer dok su druge zemlje na krizu odgovorile smanjenjem deficita, Hrvatska ga je povećavala.
Zato, kaže se u analizi, naša fiskalna politika u međunarodnim usporedbama ne izgleda vjerodostojno; za razliku od većine drugih europskih država koje poduzimaju fiskalne prilagodbe, primarni se deficit u Hrvatskoj povećao sa 1,5 posto BDP-a 2009. na 2,5 posto 2010. godine. Problematičnim smatraju i javni dug, koji će zajedno s jamstvima, do kraja godine prijeći 60 posto BDP-a, a za zemlje u razvoju dopuštenom granicom smatra se 40 do 50 posto BDP-a – upozorava Bohaček. Na takve crne prognoze, ali i upozorenje o neophodnom smanjenju deficita i javnog duga, odmah je reagiralo Ministarstvo financija.
U ministarstvu tvrde da su svjesni krize i opasnosti koje ona može donijeti, ali da je upravo zato visina našeg deficita i javnog duga ispod europskog prosjeka. Navode da upravo proračun za ovu godinu daje protuargument nekim zaključcima HUB-ovih analiza.
– Proračunski deficit za ovu godinu planiran je na nešto višoj razini od prošle godine, ali iza toga krije se nekoliko važnih činjenica. Jedna od važnijih je da je izmjenama u poreznim propisima iz sredine prošle godine, uz izostanak pojedinih jednokratnih prihoda, prihodna strana proračuna smanjena za jedan postotni bod BDP-a. Vlada Republike Hrvatske predložila je ukidanje posebnog poreza na plaće i mirovine, kao i smanjenje poreznog opterećenja u sustavu poreza na dohodak upravo kako bi potaknula gospodarski oporavak, stimuliravši pri tome raspoloživi dohodak građana i sukladno tome oporavak BDP-a. Unatoč tome deficit je povećan za 0,5 postotnih bodova, što zorno pokazuje da je polovica smanjenja prihoda nadoknađena kroz smanjenje rashoda.
Podsjećaju i na zamrzavanje plaća zaposlenicima u državnim i javnim službama, privremeno ukidanje indeksacije mirovina, kao i razne druge uštede na rashodnoj strani proračuna, a sve to u uvjetima rasta troškova kamata i povećanja broja umirovljenika. Zbog nužnosti fiskalne konsolidacije donesen je i Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ministarstvo se nadovezuje i na kamatne stope. U ministarstvu smatraju da bi postojeću analizu kamatnih stopa i njihovu vezu s rezultatima fiskalne politike trebalo nadopuniti analizom financijskog i posebno bankarskog sustava, čime u stvari odgovaraju bankama na njihove kritike ističući kako je u krizi financijski, a posebno bankarski sustav bio zdrav i otporan na šokove te likvidan, zbog čega je bilo prostora za smanjenje kamata.
– Na žalost, u proteklom razdoblju nismo bili svjedoci značajnijih korekcija na strani kamatnih stopa koje bi s obzirom na likvidnost bankarskog sektora, ali i neke druge parametre bila očekivana i opravdana – zaključuju u ministarstvu.
HDZ zna posel!