EKONOMSKO VIJEĆE Rast BDP-a od 2 posto bit će teško ostvariti

HUP: Bit će i zamrzavanja plaća i otpuštanja radnika

08.12.2008.
u 15:28
Pogledaj originalni članak

U vrijeme kad se kriza posvuda zaoštrava novo zaduživanje države za pokrivanje proračunskog deficita loša je poruka, ponovno je rečeno na sjednici Ekonomskog vijeća.

Kako je to ostao prilično čvrst stav i ekonomista i predstavnika poslodavaca u Vijeću, danas je dogovoreno da proračun još jednom pročešlja uža grupa stručnjaka iz sastava Vijeća te da se tako pokuša naknadno pronaći način za smanjenje deficita iako je proračun za 2009. godinu već poslan u Sabor. Ako taj pokušaj uspije, Vlada će proračun popravljati amandmanima.

Žestoki poslodavci
Naime, nakon što su sindikati odbili sporazumno zamrzavanje plaća, Vlada je za iduću godinu predložila proračun s deficitom od 4,3 milijarde kuna, što iznosi 1,6 posto planiranog BDP-a. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi situacija mogla biti puno teža nego što izgleda iz sadašnje perspektive.

Danas su osobito poslodavci bili žestoki u upozorenjima o mogućim razmjerima krize. Njihove informacije o dosadašnjem padu narudžaba poklapaju se s procjenama ekonomista koji tvrde da Hrvatska neće iduće godine moći ostvariti rast BDP-a od 2 posto.

U toj situaciji deficit bi mogao biti i veći nego što se sada planira, a kako je otežano zaduživanje, država će isplaćivati samo najnužnije – poput plaća i mirovina, a ostalo će plaćanje kasniti i širit će se nelikvidnost. Bit će ne samo zamrzavanja plaća nego i otpuštanja, prognoziraju poslodavci, a bankari su upozoravali na pad kreditnog rejtinga i posljedice na financijskom tržištu.

Druga ekipa
Tako se još jedan pokušaj smanjivanja planiranih izdataka države i proračunskog deficita nametnuo kao logičan potez iako nije bilo puno vjere da će se u tome i uspjeti. Ako bi vanjski stručnjaci uz pomoć državnih ipak pronašli još neke stavke na kojima bi se mogli rezati rashodi države, Vlada bi amandmanima popravljala proračun.

Kao što je jedna uža grupa prebačena na rad na proračunu, druga je uža grupa danas zadužena da s Ministarstvom gospodarstva radi na mjerama za poticanje izvoza o kojemu će Vijeće raspravljati 18. prosinca. Na današnjoj sjednici Vijeća nije bilo ni Ljube Jurčića, ni Željka Lovrinčevića ni Ante Čičin-Šaina, no njihov izostanak nije bio “prosvjednog” karaktera, nego je obrazložen drugim obvezama.

Mnogi članovi Vijeća smatraju da će se rješenja teško pronalaziti u takvoj formaciji koja sastavom kao da preslikava GSV i u kojoj svaka interesna skupina ima svoje predstavnike, pogotovo ako se preporuke stručnjaka ignoriraju s političke razine.


Upitna procijenjena stopa rasta, a s njom i cijeli proračun

Niz je razloga i rizika koji pokazuju da se iduće godine stopa rasta od 2 posto vjerojatno neće ostvariti. Moguće je da će i inflacija biti niža od planiranih 3,5 posto – što zapravo znači da je Vlada sastavila preoptimističan prijedlog proračuna za 2009. godinu. Njegova najveća skrivena mina ne bi tako bili troškovi u brodogradnji i zdravstvu, što je rekao ministar financija, nego to da se neće moći prikupiti sredstva za planirano povećanje troškova od 6,5 posto. – Rast od 2 posto dio je najboljeg mogućeg scenarija. Velika je opasnost što će mnoge reforme na kojima su temeljene fiskalne projekcije zaglaviti u izbornom ciklusu – komentira Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Pretpostavlja da će provedba zdravstvene reforme početi tek nakon lokalnih izbora. Dodatni je problem to što ubrzo nakon toga slijede predsjednički izbori i novo trusno razdoblje. Nužno je nastaviti i reformu mirovinskog sustava, odnosno povećati dob za odlazak u mirovinu i stopu izdvajanja za drugi stup. Brodogradilištima stiže na naplatu gotovo pet milijardi kuna duga. Tu je još i 3,5 milijardi kuna bolničkog duga, što navodi na zaključak da ni planirani manjak neće biti između 4 i 5 milijardi kuna, već bitno veći. Iako se dosta govori o nultom ili niskom deficitu, tih par milijardi kuna manje ili više ne bi bio problem da su jedine. Sada, kao i prije mjesec dana, kad je bila odgođena objava prijedloga proračuna, najveća je nepoznanica gdje će se i pod kojim uvjetima refinancirati dugovi koji stižu na naplatu. (Lj. G.)

Pogledajte na vecernji.hr