Da Vlada nije intervenirala u trošarine i privremeno ukinula obvezu umješavanja biokomponente, dizel bi bio skuplji za 88 lipa po litri, pokazuje analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), iz koje traže dodatne vladine mjere za pomoć prijevoznicima zbog visoke cijene goriva.
Poslodavci ističu da, bez obzira što je Vladina intervencija donijela pozitivne efekte na maloprodajne cijene koju plaćaju građani, a manje na poslovne subjekte, treba pronaći dodatne napore kako bi se prijevoznicima pomoglo da izdrže cjenovne udare, jer cijena prijevoza utječe i na cijene brojnih proizvoda i usluga.
HUP-ovi prijedlozi uključuju donošenje zaključka Vlade prema uzoru na građevinski sektor - da se omogući izmjena ugovora javnim naručiteljima ako cijena goriva poraste više od 10 posto. Očekuju i smanjenje cestarine za teretni i putnički prijevoz, ali i nižu stopu PDV-a na prijevoz putnika na međustopu od 13 umjesto 25 posto.
Pomogla bi im i izmjena Zakona o HRT-u u dijelu obveze naplate mjesečne RTV pristojbe od 80 kuna po vozilu, kao i redefiniranje načina naplate naknade ZAMP-a od 42 kune po vozilu.
Predlažu i izmjene sustava obračuna dnevnica, a žele i programe subvencioniranja za energetsku učinkovitost kroz subvencioniranje nabave ekološki prihvatljivijih vozila i novih guma.
Teretnim prijevoznicima je od 2021. godine do danas udio troškova goriva u izlaznim fakturama dosegnuo oko 37 posto, dok su cijene usluga prijevoza rasle tek do maksimalno pet posto, zaključuju u HUP-u.
Tvrde da bi bez interventnih mjera Vlade maloprodajna cijena litre dizelskog goriva 13. svibnja ove godine bila 14,35 kuna po litri.
Prema analizi "Cijene goriva", Udruge prometa pri HUP-a, najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene litre goriva su nabavna cijena koja u krajnjoj cijeni, na dan 13. svibnja ove godine, sudjeluje sa 53 posto, posebni porez s 21 posto, PDV s oko 20 posto, te marža sa šest posto.
Prevedeno - litra dizela na dan 13, svibnja stoji 13,47 kuna, od čega je 7,17 kuna nabavna cijena sirovine, 2,86 kuna trošarina, 2,69 kuna PDV, te 0,75 kuna marža.
Dakle, oko 50 posto cijene dizel goriva čine davanja državi kroz naknade, trošarine i PDV, a primarni utjecaj na formiranje maloprodajnih cijena imaju inputi na koje trgovci u pravilu ne mogu utjecati – nabavna cijena goriva, trošarine i porezi, kažu u HUP-u.
Vlada je, podsjećamo, smanjila trošarine za 0,20 kuna po litri (s 3.060 kuna na 2.860 kuna na 1.000 litara), te je uklonjena i obveza naknade za umješavanje bio komponenti u iznosu od 50 lipa po litri. Zbog niže finalne cijene, manji je i iznos obračunatog PDV-a.
Iz HUP-a navode kako umanjenje trošarina ima utjecaja na građane, ali nema na prijevoznike, jer im se prema Zakonu o trošarinama ona vraća do EU minimuma.
Predlažu, stoga, da se smanji ili privremeno suspendira minimalni iznos trošarine na EU razini (330 eura na tisuću litara definiran EU-ovom smjernicom.
Naglašavaju da PDV poslovnim subjektima nije značajan jer je prolazna stavka, te da je važniji građanima jer na višim cijenama goriva država ubere veći iznos PDV-a.
Pozivaju se na studiju Instituta za javne financije koja, kako kažu, dokazuje da se s nižim cijenama goriva i manje naplaćenog PDV-a, taj PDV se naplati u drugim segmentima i uslugama jer se dugoročno potrošnja povećava i do šest posto.
"Dakle, čak dolazi i do neto pozitivnog efekta za državni proračun", kažu u HUP-u.