HUP traži rast od 4 posto i dulji rok za plaćanje PDV-a

Hrvatska udruga poslodavaca zahtijeva promjenu sadašnjeg razvojnog modela koji ne bi trebao počivati na doktrini nego na spoznaji da privatna ulaganja u poticajnoj investicijskoj i poduzetničkoj klimi uz asistenciju vlade mogu stvoriti prosperitet. Iako ovo desetljeće nosi globalnu neravnotežu, ipak, uz spremnost domaćih političkih i društvenih elita koji će poduprijeti konzistentan ekonomski program postoji mogućnost da u sljedeće četiri godine imamo godišnji gospodarski rast od četiri posto, a što bi bilo dovoljnim da stopa nezaposlenosti padne ispod osam posto uz 1,6 milijuna zaposlenih, što je 200.000 više nego sada, piše u programu HUP-a iznesenom na tradicionalnom Danu poduzetnika.  

– Hrvatskoj su potrebne radikalne promjene zbog ulaska u EU i time jačanja konkurencije na otvorenom tržištu. Prije svega, potrebno je riješiti probleme koji se vuku dugi niz godina kao što su nefleksibilni Zakon o radu, neučinkovita javna uprava, prevelik broj lokalnih jedinica, preopterećeno gospodarstvo i rad  te fiskalna politika – rekao je Ivan Ergović, predsjednik HUP-a. Damir Majetić, direktor udruge, iznoseći dijelove programa rekao je da HUP traži i strožu fiskalnu disciplinu, odnosno nominalno zamrzavanje rashoda u 2011. i 2012. godini, a u iduće dvije godine i realno zamrzavanje.

Premijerka Jadranka Kosor, koja je uz predsjednika RH bila gošća skupa, istaknula je da Vlada na velikom broju predloženih mjera već radi. A pohvalila se i većim brojem zaposlenih u svibnju, na godišnjoj razini za 23,7 posto, odnosno prošli mjesec u zemlji su bile zaposlene 22.684 osobe više nego u svibnju prošle godine. No, i priznala je da se u dosadašnjem razdoblju mnogi gospodarski problemi nisu rješavani, nisu rješavani na dobar način ili su pak stavljeni pod tepih.

– Kriza je pokazala da vremena nema da se neki problemi preskaču ili nečega boje – rekla je premijerka. Od mjera koje je Vlada poduzela izdvojila je programe A+ i B+ za poduzetnike, a gdje je već postignuta kamata niža od četiri posto. Uskoro će, rekla je, početi i prvi projekti kroz fondove za gospodarsku suradnju, počeli su se rješavati u zahtjevi za reprogram poreznog duga te je do sada odobreno 50 rješenja od ukupno pristiglih 700 zahtjeva vrijednih milijardu kuna.

U HUP-ovu programu smatraju da će postupni prijelaz u suficit omogućiti smanjenje javnog duga i rast kreditnog rejtinga, što će dovesti do pada kamata, ali i pozitivnog učinka na rast BDP-a od 1 do 2 posto u sljedećih nekoliko godina. Suficit bi omogućio smanjenje poreznih davanja koja opterećuju trošak rada, ali i porezno rasterećenje kapitala te veća izdvajanja za mirovinsku štednju. Nadalje smatraju i da je moguće ostvariti prosječni rast izvoza od 10 posto na godinu ako se ostvari fiskalna disciplina i povezano porezno rasterećenje te provedbu nekih mjera. Među njima najvažnijima izdvajaju produljenje roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te carina sa 10 na 30 dana te reformu glomaznog sustava javnih i državnih poduzeća. Traže i postupnu fiskalnu decentralizaciju kroz bitno smanjenje broja jedinica lokalnih uprava i samouprava te reformu javne uprave i administracije, pravosuđa, zdravstva i obrazovanja.