Hvar, Korčula i Vis u špici sezone bilježe minuse

Srednjodalmatinski otoci ne dijele euforiju i rekorde koji prate ovogodišnju sezonu. Čak se i razvikani Hvar, nekad perjanica otočnog turizma s godišnje 700.000 noćenja, u kolovoškoj špici suočava s minusima. Opjevana Korčula početkom osmog mjeseca također knjiži manjak noćenja. S promjenjivim plus-minus rezultatima ovoga se ljeta bori i Vis... Brački službeni rezultati svjedoče o 12 posto više noćenja za sedam mjeseci, ali na turističkim se forumima puno tamošnjih domaćina tuži da su prijašnje sezone bile bolje.

– Mi imamo goste tek kad se na kopnu napuni i zadnji sobičak. Za ovu sam sezonu puno uložio i u reklamu, apartmani su mi među najbolje ocijenjenima u destinaciji, iznajmljujem ih po cijeni boljeg hostela, a svejedno sam na 60 posto lanjskog zauzeća – žali se jedan brački iznajmljivač. Iznenađeni su i neki od gostiju: – U Postirama se u svakom trenutku može naći parkirno mjesto, što je prošlih godina bilo teško. Popodne na plaži Žalo kao da je rujan, nekoliko mama s djecom, nekoliko turista i to je to. A lani je u isto vrijeme bio problem naći mjesto za ručnik...

Bum u Splitu

Što se to događa s nekim od ponajljepših mjesta na našoj obali, koje svjetski mediji obilno komplimentiraju i uz čije se rive vežu najraskošnije jahte na svijetu? Zašto ljepotu i ‘slavu’ ne prate i bolji rezultati? To više što se, prema statistici resornog ministarstva, samo redaju plusevi. Da muka dalmatinskim otocima bude i veća, matična, Splitsko-dalmatinska županija prednjači porastom od čak 10,7 posto. Zašto se turistički bum događa u Splitu, a ne, recimo, na Hvaru? Većina otočana odgovora isto: (pre)skupi brodski prijevoz. Za trajektni prijevoz automobila s četiri putnika iz Splita do Hvara i natrag treba tisuću kuna, a za istu uslugu do Visa gotovo 1200 kuna. Za toliko si, pak, gost bez problema na obali produlji odmor za čak dva, tri dana.

– A kad se još dogodi nešto čemu smo u viškoj trajektnoj luci svjedočili prije koji dan, onda se pitam tko se uopće i upušta u putovanje na otok. U trajekt za Split se, naime, nije uspjelo ukrcati 40 automobila. Stotinjak putnika s djecom je čekalo šest sati na suncu, od podneva do idućeg trajekta. Plate tristotinjak kuna za automobil, 50 kuna po osobi i još moraju satima čekati. Zvali smo Jadroliniju da pošalju dodatni trajekt, odgovor je bio: ‘Ima popodnevni’ – čudi se direktorica Turističke zajednice Komiže Mari Greget. – Uz takav je odnos na otocima nemoguće ozbiljno razvijati turizam. Danas gosti, bez obzira odakle dolaze, jako paze koliko će potrošiti. U vinarijama se tuže da im je prodaja čak 30 posto slabija od lanjske. Ne vidim zašto Jadrolinija mora s 1. lipnja dizati cijene, i to još 30 posto – pita se M. Greget.

I direktor Turističke zajednice Bola Markito Marinović misli da bi se otočna ‘mala mista’ kvalitetnije razvijala da je do njih jeftinije doći.

– Sigurno bismo imali i više gostiju da za vožnju od Splita do Supetra ne plaćaju 35 kuna. Za obitelj s kamperom trošak je sedamstotinjak kuna samo u jednom smjeru – računa Marinović.

Stigli i Talijani

I u Korčuli vjeruju da bi uz jeftinije veze s kopnom puno brže dosegli negdašnje brojke, kad se gradom u danu šetalo i 10.000 gostiju.

– Sad su stigli i Talijani, pa je gostiju oko 7000 gostiju. Možda se na kraju i provučemo bez minusa, ali ovo doista nisu zlatna turistička vremena za Korčulu – kaže Stanka Kraljević, direktorica TZ Korčula.

Iako je hvarska riva na trenutke prepuna, i sa po 15.000 šetača, i Hvarani pamte bolja vremena.

– Prije rata imali smo godišnje i 700.000 noćenja. Otkako je Hrvatske, najbolji nam je rezultat bio 550.000 noćenja. Ove ćemo godine imati oko 450.000, otprilike koliko i lani. Vjerujem da nam je prijevoz hendikep, ali uvjerena sam da mnogi na Hvaru još uvijek ljetuju na crno. Registriranih je gostiju gotovo 7000, a da su svi prijavljeni, sada bismo ih u špici zasigurno izbrojali i 10.000 – vjeruje Tanja Miličić, direktorica TZ-a Hvara.