Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje godišnje je gubio čak dva milijuna kuna zbog pogrešnih brojeva računa korisnika hrvatskih mirovina u inozemstvu. Nakon što su od početka ove godine promijenili banku preko koje isplaćuju mirovine u inozemstvu (Erste umjesto Zagrebačke banke), u HZMO-u su prekontrolirali brojeve računa za sve inozemne korisnike i ustanovili da se 209 mirovina isplaćuje na pogrešan broj računa. Stoga su obustavili isplatu tih mirovina.
Još 100 pogrešnih
U HZMO-u kažu da se tu ne radi o nepripadnim isplatama mirovina, nego o tehničkoj ispravci pogrešnih brojeva računa zbog čega je dolazilo do automatskog povrata novca jer on nije mogao biti isplaćen. No i povrat tog novca je koštao HZMO jer banka obračunava i tu uslugu pa su se tako stvarali nepotrebni troškovi. U HZMO-u procjenjuju da će ispravkom pogrešnih brojeva uštedjeti godišnje oko dva milijuna kuna. U nekim slučajevima pak, kažu, inozemne banke su same utvrđivale točan broj računa korisnika te su novac prosljeđivale na taj račun, pa Zavod nije imao spoznaja da se radi o pogrešnom računu. Ističu da se broj pogrešnih računa smanjuje svakodnevno i da ih je još stotinjak. No HZMO je godinama isplaćivao i 276 nepripadnih mirovina (korisnici su umrli, a novac je primala njihova rodbina), ustanovljeno je čišćenjem baze podataka korisnika. Ukupno je nepripadno isplaćeno oko 6,5 milijuna kuna. U HZMO-u kažu da je od toga do sada u vraćeno oko 4,26 milijuna kuna, dok je ostatak u postupku povrata. Baza podataka se čistila kroz akciju prikupljanja OIB-a za pedesetak tisuća korisnika koji nisu imali taj broj. U HZMO-u procjenjuju da je tako zaustavljena nepripadna isplata više od 23 milijuna kuna.
Kontrola OIB-a
Razlika od 6,5 milijuna kuna do 23 milijuna kuna nepripadno isplaćenih sredstava je projekcija uštede koja se postigla kontrolom OIB-a i elektroničkom razmjenom podataka, posebno činjenice smrti, s inozemnim nositeljima – Slovenija, Srbija, Njemačka – objašnjavaju u HZMO-u. Dodaju da sad ne isplaćuju nikome tko nema OIB, čime je uspostavljen dodatni kontrolni mehanizam u isplati jer se putem OIB sustava Porezne uprave, kao i razmjenom podataka s inozemnim nositeljima socijalnog osiguranja, na najbrži način doznaje o smrti korisnika mirovine.
HZMO je godinama plaćao uslugu isplate mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo 5,8 milijuna kuna godišnje, a cijena je te usluge, prema ugovoru s Erste bankom, 3,088 milijuna kuna godišnje pa je na godišnjoj razini to ušteda od 2,7 milijuna kuna.
Usto, u HZMO-u kažu da su smanjili i troškove isplate mirovina putem pošte, prije svega na temelju značajnog smanjenja cijene usluge, i to s gotovo 100 milijuna kuna godišnje na ispod 40 milijuna kuna.
Tko će odgovarati?