Vraćanje HZZO-a u riznicu nije na korist pacijenata

Ni tri godine nakon što je HZZO izdvojen iz državne riznice, HDZ najavljuje njegovo vraćanje u riznicu.

Volej je u Saboru nabacio bivši ministar financija Ivan Šuker izjavom da je vrijeme da se HZZO vrati u riznicu jer se dugovi u zdravstvu gomilaju i dalje. Sadašnji ministar financija Zdravko Marić složio se naglasivši kako je evidentno da izdvajanje nije riješilo nikakve probleme u zdravstvu te najavio ključan iskorak prema stabiliziranju zdravstvenog sustava, ponajprije na rashodovnoj strani.

Poskupljenje dopunskog?

Što će se promijeniti ponovnim stapanjem namjenskog novca u riznicu, možemo nagađati. Postupno se već mjesecima građani pripremaju na poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, a znamo i da pacijenti dosad nikad nisu profitirali promjenama statusa nacionalnog osiguravatelja. Kad je Siniša Varga izvadio Zavod 2015., plan je bio da se s fiksnih “dvanaestina”, tj. zadanih bolničkih limita postupno prelazi na plaćanje po izvršenju, čime bi se doista financiralo liječenje pacijenata, a ne da se nakon potrošenog limita zahvati odgađaju i produljuju liste čekanja. Također se predviđalo da će se u svjetlu transparentnosti koju samostalnost HZZO-ovih financija donosi sav novac koji je namijenjen zdravstvu u sustav i uplaćivati. Međutim, država ne ispunjava svoje zakonske obveze i ne uplaćuje u zdravstveni fond doprinose za nezaposlene, veterane, invalide... te tako svake godine stvara oko dvije milijarde kuna zdravstvenog duga. Osim toga, dolaskom Darija Nakića financiranje bolnica vraćeno je na fiksne limite pa smisao izdvajanja HZZO-a nije ni mogao zaživjeti. Vrate li Zavod pod okrilje riznice, to će omogućiti netransparentno trošenje zdravstvenog novca pa je struka jedinstvena u stavu da to nije dobro za hrvatsko zdravstvo.

– Dug u zdravstvu stvara upravo Ministarstvo financija neizvršavanjem svojih obveza. Upravo je Šuker bio ministar financija dok je Darko Milinović tražio od Ministarstva financija izvještaj o tome koliko se uplaćuje za dopunsko osiguranje i tko ne uplaćuje obveze. Nikad nismo dobivali te podatke – bez zadrške će dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu i bivši državni tajnik.

Švedski stol

Siniša Varga kaže da se očito želi ponovno uvesti “švedski stol” kad zatrebaju druge namjene i da se pacijente time usmjerava u privatne klinike. – Samo Crna Gora i Slovenija imaju nacionalnog osiguravatelja u riznici, kopirali su Hrvatsku, a sada žale, no Ministarstvo financija jak je resor pa su nemoćni – dodaje. U Liječničkoj komori sumnjaju da je riječ o “inicijativi ‘dokazanih’ financijskih stručnjaka koji u zdravstvu žele ponovno uspostaviti financijski obrazac netransparentnog djelovanja u kojem bi svojevrsnim financijskim inženjeringom prikrivali i lažno prikazivali stvarni državni deficit”, kažu i poručuju da je “za HLK krajnje neprihvatljivo bilo kakvo dodatno financijsko opterećivanje građana za zdravstveno osiguranje”.