Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u 2017. godini ostvario 3,65 posto prihoda više nego što je planirano, a na sjednici Upravnog vijeća održanoj u srijedu rečeno je da je to rezultat porasta od 25.000 novih radno aktivnih osiguranika u odnosu na 2016. godinu.
Naime, ukupno planirani prihodi za 2017. godinu iznosili su 22.846.672.000 kn, dok su na koncu ostvareni prihodi i primici iznosili 23.679.490.400 kn. Ostvaren je višak prihoda i primitaka u iznosu od 241.401.139 kn, od čega višak prihoda u obveznom zdravstvenom osiguranju iznosi 156.723.481 kn, a u dopunskom zdravstvenom osiguranju 84.677.658 kn, navodi se u priopćenju sa sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.
Osiguranim sredstvima u proračunu u 2017. godini plaćale su se obveze prema redoslijedu dospijeća i ugovorenim rokovima plaćanja, što znači, kako je istaknuto, da su se podmirile prenesene obveze iz 2016. godine, te obveze u 2017. godini u skladu s raspoloživim sredstvima. Preraspodjelom unutar Državnog proračuna u proračunu Ministarstva zdravstva, osigurana su sredstva za izmirenje obveza za naknade zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) prema korisnicima Državnog proračuna u iznosu od 129.755.626 kn. Manjak prihoda i primitaka prenesen iz ranijih godina iznosi 1.970.903.860 kn. S obzirom na ostvareni višak prihoda i primitaka na kraju 2017. godine, a na koncu ukupan manjak prihoda i primitka za pokriće u slijedećem razdoblju iznosi 1.729.502.721 kn, stoji u priopćenju.
Stopa bolovanja porasla za 0,22 posto
U 2017. godini HZZO je proveo 7.537 kontrola izvršavanja ugovornih obveza svojih ugovornih subjekata. U 5.927 kontrola ili 79 posto provedenih kontrola nisu utvrđene nepravilnosti, a u 1.610 kontrola, odnosno u 21 posto provedenih kontrola, utvrđeno je kršenje ugovornih obveza zbog čega je izrečeno 689 opomena, 780 opomena s naplatom štete, 80 opomena s novčanom kaznom, 47 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete i 12 opomena pred raskid ugovora, a pokrenuta su i dva postupka za raskid ugovora.
Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) u 2017. godini iznosila je 3,28, i to na teret poslodavaca 1,56, a na teret HZZO-a 1,72. U 2016. godini ukupna stopa bolovanja bila je 3,06 (na teret poslodavaca 1,35, a na teret HZZO-a 1,71). Iz navedenog proizlazi kako je u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu ukupna stopa bolovanja bila veća za 0,22. Izrazitije je porasla stopa bolovanja na teret poslodavca i to za 0,21, dok je na teret HZZO-a bila veća tek za 0,01. Broj dana bolovanja bio je veći za 1.208.473 dana, a broj dnevno bolesnih za 4.167 osiguranika.
Zbog nepovoljnog kretanja stope bolovanja već u prvim mjesecima 2017. godine izrazito su intenzivirane redovne kontrole bolovanja, a ustrojen je i rad posebnih povjerenstava za izvanrednu kontrolu bolovanja. Kontrolori HZZO-a su u 2017. godini proveli 4.983 kontrole bolovanja pri ugovornim subjektima HZZO-a i pritom pregledali 9.378 osiguranika i zaključili 2.643 bolovanja ili 28 posto kontroliranih bolovanja. U okviru rada posebnih povjerenstava za kontrolu bolovanja dodatno je pregledano 1.270 osiguranika i zaključeno 467 bolovanja ili 37 posto kontroliranih bolovanja.
U 2017. godini, sveukupno je pregledano 10.648 osiguranika i zaključeno 3.110 bolovanja ili 29 posto kontroliranih bolovanja, navodi se u priopćenju sa 21. redovne sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.
Haha viši prihodi a tek se podmirile obveze iz 2016 godine a sad je 2018. Pravi primjer poslovanja na Hrvatski način i to na državnim jaslama.Pa se čudimo što nas je sve manje i manje u Hrvatskoj. Zašto ne objave koji postotal od prihoda ide za plaće i sve će biti jasno.