Dvadesetosmogodišnja Brođanka Kristina Terihaj koja se cijeli svoj život bori sa neizlječivom bolešću mišićnog tkiva, kostiju i zglobova kompliciranog naziva - arthrogryphosis congenita multiplex i zbog koje je sto postotni invalid, te gotovo putpuno nepokretna od svog rođenja, prema svemu sudeći morat će i u bitku sa bespoštednom administracijom, apsurdnim zakonima i pravilnicima.
Naime, nakon usmene od prije nekoliko dana, danas je iz agilnih ureda HZZO-a dobila i konačnu pisanu odbijenicu za prijeko joj potrebno invalidsko pomagalo - invalidska kolica sa elektro-motorom. Nakon što je zatražila nova pokretna kolica sa ugrađenim elektro-motorom, kojima se bolesna Kristina kako-tako samostalno može kretati i olakšati si preteško stanje, odgovoreno joj je da kolica koja ona želi, a koja su se prije normalno dobivala, više nisu pod šifrom invalidskih kolica već su prebačena u kategoriju invalidski skuter (luksuz), a on nije na popisu pomagala čiju nabavku pokriva HZZO-a.
Dakle, ista vrsta invalidskih kolica koja već godinama koristi i čiji je trošak zadnji puta kada su joj trebala nova pokrivao HZZO više ne može dobiti, jer sa sada postala - skuter. Ogorčena nepravednom odbijenicom koja ju je ponovo prikovala za krevet, obzirom da su stara kolica, dotrajala i nesigurana, prisiljena je prvo pokrenuti žalbu, a potom najvjerojatnije i tužbu. Bez tuđe pomoći i bez neophodnog invalidskog pomagala ne može se kretati, hraniti, obavljati osobnu higijenu, niti normalno funkcionirati. Kristinina dijagnoza je stanje teškog invaliditeta.
Ruke može podići svega nekoliko centimetara, prsti su joj slabo pokretni. Zbog uznapredovale bolesti djelomično su joj odstranjene kosti nogu u kukuvima kako bi bar nekoliko sati dnevno mogla uspravno sjediti u posebno prilagođenoj sjedalici - kalupu. Unatoč teškom zdravstvenom stanju vedrog je duha, a ima i mnogo prijatelja koji ju svaki dan posjećuju. Ohrabrila se i putem medija uputila otvoreno pismo Vladi RH u kojem je iznijela sve svoje probleme. Ova čudnovata i običnom čovjeku teško shvatljiva situacija da netko ne može dobiti invalidsko pomagalo koje mu je neophodno u svakodnevnom životu senzibilizirala je Brođane, pa su brojne udruge i pojedinci novčanim prilozima željeli pomoći svojoj sugrađanki.
Iznos za nova Kristinina elektro-motorna kolica i nije prevelik, nešto više od 17 tisuća kuna. No, umjesto da dopusti prikupljanje sredstava svima se zahvalila na dobroj namjeri i nesebičnosti i odbila pomoć, jer ne želi da joj bilo tko materijalno pomaže za ono što smatra da ima pravo dobiti od HZZO-a. Iz Ministarstva dva odgovora, jedan je da suosjećaju sa njenim invaliditetom, shvaćaju i razumiju, a drugi je da se ne brine i ne plače, te da će se za nju rješenje naći i invalidska kolica podesiti na takav način kako to ona bude željela.
- Oni su spremni odobriti invalidska kolica u kojima ne može niti sjediti, a kamoli ih koristiti. Kristini trebaju kolica koja sada nazivaju - skuter i koja su ne znam čijom odlukom potpuno neopravdano izbačena iz pomagala koja pokriva HZZO, jer samo takva može koristi. Kristini ne pomažu kolica koja joj nude, iako i ona mogu biti opremljena elektro motorom i svim i svačim. Jedna takva smo već kupili i platili našim novcem misleći da može, no nije nikako išlo i novac smo bacili u vjetar.
Čak što više, ta su sa svim nužno potrebnim dodacima gotovo i dvostruko skuplja od - skutera. Njezin slučaj je specifičan i zbog toga nam nije jasno zašto su spremni dati mnogo više novca za nešto što njoj apsolutno neće koristiti. Kristina se nadala da će joj ministar pomoći, no ni ministar Ostojić u odgovoru nije rekao da će skuter biti vraćen na listu HZZO-a. Nije nam jasno, novca nema, kriza je, a našoj Kristini nude znatno skuplju varijantu, umjesto da odobre to što ona skromno traži, kaže uplakana Kristinina majka Željka Terihaj.
>>\'Za ministra je vozilo bez kojeg sam bespomoćna – luksuz!\'