Nova pravila o utvrđivanju cijena lijekova na recept te novi uvjeti i mjerila za njihovo uvrštavanje na osnovnu i dopunsku listu ovih su dana glavna tema rasprava u farmaceutskoj industriji.
Kroji se sudbina
Dva nova pravilnika proizvođačima lijekova kroje “sudbinu” za iduću godinu pa pomno osluškuju što ih očekuje. Sve, istina neslužbene, informacije govore o tome da zadovoljstva u farmaceutskoj industriji nema ni u tragovima jer je prvi cilj države, odnosno HZZO-a, daljnje snižavanje cijena lijekova kako bi na taj način zdravstvo i u 2010. uštedjelo nešto novca poreznih obveznika. Direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep ne skriva da već ima preciznu analizu cijena lijekova na recept koja se temelji na cijenama usporednih zemalja – Italije, Francuske i Slovenije.
– Očekujem da ćemo snižavanjem cijena lijekova u 2010. uštedjeti između 200 i 300 milijuna kuna, a to je do 10 posto ovogodišnje potrošnje lijekova na recept, koja iznosi nešto više od tri milijarde kuna – kaže dr. Strizrep.
Do 300 milijuna kuna, dodaje, maksimalna je mogućnost uštede jer su već u ovoj godini cijene uspjeli skresati u prosjeku 12 posto, oko 350 milijuna kuna.
Proizvođači lijekova, pak, ističu da su financijski prilično iscrpljeni te da nisu sigurni mogu li još jednom, s još nižim cijenama, izići ususret državi. Dr. Strizrep uzvraća: – Ako proizvođač ne pristane na referentnu cijenu, lijek neće ući na osnovnu, nego na dopunsku listu.
Razliku u cijeni nadoplaćuje pacijent, jer, eto, proizvođač želi zadržati svoj profit. Farmaceutska industrija ima golem prostor u pojeftinjenju lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija izračunala je da je manje od 25 posto cijene lijeka stvarni trošak proizvodnje i razvoja lijeka.
Druga strana medalje
Druga strana iste medalje posve je drukčija. Proizvođači su svjesni da je trend u svijetu rezanje cijena generika te da i naša država želi smanjiti opterećenje zdravstvenog proračuna. Ipak, smatraju nerealnima očekivanja države da cijene mogu padati daljnjih osam ili 10 posto kad su generici u nas već jeftiniji nego u usporednim zemljama.
Posljedica pritiska na cijene može biti frustrirajuća za pacijenta. Jer, ako se kompaniji ne isplati snižavanje cijene, lijek će povući s osnovne liste ili će u boljem slučaju lijek ući na dopunsku. Dakle, napominju proizvođači, kraći kraj mogli bi izvući bolesnici.
Donose se nova pravila za uvrštavanje lijekova na liste
HZZO: Proizvođači moraju još sniziti cijene lijekova
HZZO: Ako proizvođači ne pristanu smanjiti svoj profit i sniziti cijene, lijek neće ući na osnovnu, nego na dopunsku listu, koju pacijenti nadoplaćuju.
IZNIO DOKAZE
Inženjer građevine objasnio kako je došlo do tragedije u Novom Sadu: 'Zbog ovog se diže panika'
Kako smo ranije pisali, željeznički kolodvor u Novom Sadu izgrađen je 1964. godine, a rekonstrukcija je počela u listopadu 2021. godine, da bi zgrada bila svečano otvorena u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. i potom ponovno zatvorena zbog nastavka radova
NEMA MU POMOĆI
Proglasili ga novim čudom, a sad se uništava od alkohola: 'Napit ću se do smrti, ne trijeznim se'
Da, opet pijem. Svaki dan. Otkako sam napustio kliniku, ne trijeznim se - rekao je nekoć slavni napadač
Stižu hladniji dani, a mi imamo super prijedlog gableca koji će vas okrijepiti za čas
Povećava se broj kibernetičkih prijetnji, a najranjiviji je zdravstveni sektor
Večina proizvođača će pod pritiskom države sniziti na kraju cijene lijekova sa liste HZZO-a, ali će po dobrom starom običaju lijekovi koji se kupuju tzv. bezreceptni proizvodi poput kapi za nos, sirupi za i protiv kašlja, tablete protiv bolova i sl.poskupjeti. Kako god okrenemo krajnji potrošać će nadoknaditi nastalu \"štetu\" proizvođačima lijekova