Prošlotjedna odluka HZZO-a o početku provođenja javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova na recept koje će za bolesnike plaćati HZZO digla je prašinu među dijabetičarima jer su se gotovo svi inzulini našli na udaru, odnosno predviđa, među ostalim, nove cijene za dijabetičke lijekove, što bi posljedično značilo da će se neki početi doplaćivati ili će se doplaćivati više nego do sada.
To, međutim, nije ciljani udar na dijabetičare, već redovita odluka kakvu nacionalni zavod za zdravstveno osiguranje donosi svake godine u isto vrijeme i njome počinje postupak utvrđivanja cijena svih lijekova s proizvođačima. Čitav postupak u pravilu traje oko tri mjeseca, pa se krajem veljače ili u ožujku formiraju konačne cijene lijekova na recept za tekuću godinu.
Provodi se prema Pravilniku o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko iz 2013. godine, prema kojem je HZZO obvezan provoditi postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova koji se već nalaze na važećoj osnovnoj i dopunskoj listi lijekova, ako se tijekom godine na tim listama lijekova nađu lijekovi različitih cijena unutar referentnih skupina. A nađu se.
>> Pogledajte šokantno priznanje zatupnice Mosta u Saboru
Originali i generici
Naime, nakon isteka patenta svakog originalnog lijeka otvara se mogućnost proizvođačima lijekova da ga kopiraju. Tako stvoreni lijekovi nazivaju se genericima, imaju istu djelatnu tvar kao original i jednako su djelotvorni, a kako za njih nije bilo nužno provoditi skupa klinička istraživanja, jer ona su već provedena prije patentiranja originala, generici su osjetno jeftiniji. Da bi HZZO uvrstio novi generik na listu lijekova, proizvođač mora ponuditi deset posto nižu cijenu.
Sljedeći pak generik mora biti opet deset posto jeftiniji, a cijena im se smanjuje što ih je više. Jednako se odnosi na biološke lijekove i biosimilare. Tako na listu dolazi više istovjetnih lijekova po različitim cijenama, a njih se onda na kraju godine mora uskladiti kako bi svaki pacijent dobio tu vrstu lijeka za istu cijenu.
Mogu, primjerice, sniziti svoju cijenu i ostati na osnovnoj listi sa svojim lijekom i on će tada i dalje biti besplatan za pacijente ili mogu odbiti sniziti cijenu svog lijeka pa će s tom cijenom prijeći na dopunsku listu i pacijenti će morati za njihov lijek doplaćivati.
Temeljem očitovanja nositelja odobrenja, HZZO, odnosno njegovo povjerenstvo za lijekove (mahom ga čine liječnici), priprema cjelovite liste s cijenama lijekova koje liječnici propisuju na recept. Razvrstavaju ih na osnovnu i dopunsku listu lijekova: na osnovnu listu lijekova dolaze oni čija je cijena na razini referentne cijene ili niža, a na dopunsku listu lijekova stavljaju se lijekovi čija je razina cijene viša od referentne i tu razliku u konačnici doplaćuje pacijent.
U HZZO-u ističu da će na osnovnoj listi uvijek ostati lijek istovjetan onome koji prelazi na dopunsku listu, dakle da će za istu bolest za koju neki lijek prelazi u kategoriju za doplatu, uvijek postojati besplatan lijek.
Proizvođač koji tek ulazi na listu katkad iskalkulira da će isprva podnijeti znatno nižu cijenu, čime će istisnuti konkurente, a kad ostane sam na listi, zatražit će višu cijenu. Taj proces može trajati nekoliko godina i nije dobar jer odustajanjem od proizvodnje pojedinih lijekova dolazi do njihove nestašice, a posljedično i poskupljenja. Postoji, naime, mogućnost odstupanja od spomenutog Pravilnika pa, ako nositelj odobrenja u bilo kojem trenutku tijekom godine detaljno obrazloži zašto bi njihov lijek trebao imati višu cijenu, a ministar zdravstva za to mu da suglasnost, cijena će se njegova lijeka korigirati.
Najznačajnija posljedica snižavanja cijena lijekovima jest to što se novac ušteđen spuštanjem cijena farmaceutima usmjerava na nabavu novih lijekova. I prošloga je tjedna, istovremeno s pokretanjem postupka referenciranja lijekova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na osnovnu i dopunsku listu lijekova stavio je ukupno 11 novih pakiranja generičkih paralela i dodatnih oblika lijekova koji već jesu na listi. Time se proširio spektar lijekova kojima se osiguranici mogu liječiti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja i upravo to je smisao referenciranja cijena lijekova, tu se slažu svi.
Neke farmaceutske kuće nisu se previše uzbudile nakon objave novih referentnih cijena jer su, kažu, ukalkulirali te promjene u godišnje planove. Međutim, dio ih tvrdi da je ovogodišnji HZZO-ov prijedlog veći udar na njih nego inače. To i nije nemoguće ako se zna da Milan Kujundžić ne uspijeva "probiti" obranu Zdravka Marića kad je riječ o drastičnom poskupljenju cigareta i alkohola u svrhu namicanja novca za zdravstvo, pa zdravstvena riznica nastoji okrenuti svaku kunu. Bogate farmaceutske kompanije logičan su izbor. One su se pak pod okriljem svoje granske udruge unutar Hrvatske udruge poslodavaca požalile i ministru zdravstva. Nezadovoljni su, kao i uvijek, definiranim skupinama lijekova jer su u njima, tvrde, lijekovi različite djelotvornosti.
>> Pogledajte koji simptomi će vam otkriti imate li probleme sa srcem
Naime, unutar jedne skupine su lijekovi s četiri ili pet različitih molekula čija se djelotvornost donekle razlikuje, odnosno djeluju na isti način, ali ne jednako. Podjela pak prema skupinama na osnovi koje se određuje referentna cijena vodi se odrednicom: "Tih pet molekula liječi tu i tu bolest, a kako za tu bolest već postoji jedan lijek koji košta xy kuna, svi imaju koštati toliko."
Dakako da su pacijenti iznimno osjetljivi ako im zaprijeti plaćanje ili poskupljenje lijeka o kojem ovise. Činjenica je da i kod iste molekule može biti različita količina nuspojava, a svaki pacijent ponaosob dobro zna kako podnosi određeni lijek i nije nimalo lako bolesniku koji se zbog novca mora odreći terapije koja mu pomaže i dobro ju podnosi. Nije humano nikoga na to tjerati. Novi je ciklus formiranja cijena lijekova najviše odjeknuo među dijabetičarima. Boje se da će im inzulini poskupjeti i upozoravaju da bi taj eventualni cjenovni udar imao nesagledive posljedice za oko 300 tisuća ljudi s dijagnosticiranom šećernom bolesti jer neće imati novca za doplatu nužnih lijekova i inzulina.
Galerija - Ovi glumci napravili bi sve zbog uloge, čak ugrozili i vlastito zdravlje!
Skupe komplikacije
Pritom ističu da je na liječenje dijabetesa HZZO u 2016. godini potrošio oko 4,6 milijardi kuna ili 19,8 posto svog budžeta za lijekove.
Ono što je apsurdno i zaista upućuje na to da nešto treba mijenjati jest podatak da je najveći udio troškova liječenja dijabetesa tipa 2, čak 88 posto - otišao na troškove liječenja komplikacija! Samo osam posto tog budžeta utrošeno je na antidijabetičke lijekove i 2,5 posto na pomagala.
Trenutačno je ukupno 4545 lijekova na listi, od toga 3692 na osnovnoj, a 853 na dopunskoj. Prošle je godine, prema podacima iz HZZO-a, bilo manje, 4401 lijek na listi, na osnovnoj 3610, a na dopunskoj 791. U 2016. godini pak od ukupno 4419 pakiranja lijeka, 3612 je bilo na A listi, a 807 na B listi.
HZZO kao nositelj zdravstvenog osiguranja za sve građane ima dvojaku ulogu i obje su pod povećalom javnosti. S jedne strane mora u maniri dobrog gospodara rukovati novcem koji građani uplaćuju za zdravstvo, a s druge se očekuje da za svaku kategoriju osiguranika osigura najbolju opciju. U takvim okolnostima uvijek netko bude zakinut.
>> Pogledajte što je ministar Milan Kujundžić rekao u intervjuu za Večernji list
Mene osobno ljuti najviše kad se nekom lijeku koji je na tržištu godinama raste cjena! Nije napravljen kvalitetnije a poskupio je? Ili recimo Aska pro od Belupa ima skuplju kutiju od andola kojeg prodaje? Za nas Hrvate bi bila dobra i obična kutija (pakiranje) a u izvoz nek šalju i pozlatu!