Višemjesečno nastojanje Hrvatske da se nalazi brzih antigenskih testova priznaju pri dijagnosticiranju preboljenja COVID-19, kao što je to slučaj s nalazima PCR testova, urodilo je plodom. Europska komisija ide u izradu delegiranog akta koji će priznati brzo antigensko testiranje, najavio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
- U više smo navrata pisali EK da je nepravedno da su BAT izuzeti iz postavljanja dijagnoze odnosno priznavanja preboljenja i nakon zadnjeg dopisa otprije mjesec dana, imamo informaciju s Health Security Committee da je provedena anketa među zemaljama EU i prošli tjedan dobili smo podršku osamnaest zemalja da se ide u izradu delegiranog akta EK koji će priznati BAT. Nadamo se da će se to dogoditi što prije - kazao je Capak.
Omikron ruši potvrde
Uskoro bi moglo doći do promjena i u upotrebi COVID potvrda. Pokazalo se, naime, da varijanta omikron zaobilazi imunosni sustav i zaražava i cijepljene i one koji su preboljeli prijašnje varijante koronavirusa pa je korist od COVID potvrda postala upitna, stoga su ih neke zemlje počele djelomično ukidati.
- Danska je, primjerice, odustala od šire upotrebe COVID potvrda, ali ih i dalje koristi u zdravstvu i socijali. I mi razmatramo tu mogućnost jer COVID potvrde gube na važnosti zato što omikron zaobilazi imunološki sustav i često zaražava cijepljene i one koji su COVID preboljeli, a prije tako nije bilo. Do Nove godine imali smo ukupno 10.000 reinfekcija, a od Nove godine do danas više od 40.000. O tome se raspravlja, ali mi ćemo na vrijeme obavijestiti javnost kad odlučimo da bi trebalo ići na odustajanje od nekog dijela COVID potvrda, ali nikada potpuno jer Europa i dalje koristi COVID potvrde pa ćemo ih koristiti i mi - iznio je Capak i dodao: - COVID potvrde imaju više funkcija, jedna je da zbog testiranja necijepljenih otkrivamo velik dio asimptomatskih koje potom uklanjamo iz cirkulacije. Ipak pružaju određenu zaštitu na skupovima i na radnim mjestima u zdravstvu, socijali i javnim službama. Dakako da je ta sigurnost sve manja, ali zato i tražimo da se i dalje nose maske i da se drže epidemiološke mjere - rekao je i naglasio kako i u slučaju djelomičnog ukidanja to nikako ne bi vrijedilo za prelazak granica. Omikronom se zaražava sve više ljudi i nakon boostera, pa se postavlja pitanje trebaju li se oni ponovno cijepiti.
- Nismo izdali takve preporuke, ali jasno je da onome tko se boosterirao pa prebolio COVID ne treba i dodatni booster - jasno je poručio Capak.
Većina testova koji se koriste u Europi, pa i kod nas, detektira više gena jer se baziraju na više antigenskih epitopa, pa tako jednako dobro detektiraju i omikron-varijantu koronavirusa, potvrdio je Capak. Isprva ih nismo imali, ali sada imamo kvalitetne i pouzdane antigenske testove za samotestiranje, a jednako su kvalitetni i testovi koji za uzorak koriste slinu, što se prije osporavalo.
- Nove testove pri kojima se bris uzima sa samog ulaza u nos, a ne mora se štapić gurati duboko u nazofarinks, dakle nisu nimalo invazivni kao kad se bris uzima iz nazofarinksa, može svatko sam koristiti, vrlo su jednostavni i daju prilično dobre rezultate. Ti se testovi brzo razvijaju i postaju sve bolji i vjerojatno će se ubuduće više koristiti - rekao je. Takvi neinvazini testovi nabavljeni su za škole.
Pad broja zaraženih 30%
Već dva tjedna bilježi se i 30-postotni pad broja zaraženih, ali se to još ne vidi na broju hospitaliziranih i umrlih, no vidjet će se naknadno. Capak očekuje da i te brojke počnu padati te se nada da je to završetak ovog petog vala, a onda i da neće biti mutacija i nekih sljedećih valova.
- U bolnici najčešće završavaju osobe koje nisu cijepljene i starije koje imaju komorbiditete. Ono što za sebe najviše možemo napraviti, da ne moramo u bolnicu i ne dobijemo teže oblike bolesti, je cijepiti se booster dozom jer ona pruža znatnu zaštitu od težih oblika bolesti.
"sada imamo kvalitetne i pouzdane antigenske testove za samotestiranje" - to su oni za 7 kn koje ste kupili za učenike???