I bivši ministri priznaju u da se o školama govori samo prije izbora

Na žalost, obrazovanje je važno samo prije izbora, u predizbornoj kampanji, a u prvoj minuti poslije izbora svi ga zaborave. Tako o odnosu političara na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini te cijeloga društva prema obrazovanju govori bivši ministar u tom resoru prof. dr. Dragan Primorac. Stoga se ne čudi što se još u pojedinim školama krovovi urušavaju, prozori puštaju kišu, podovi propadaju, kanalizacija izlijeva ili se djeca griju na drva. Ipak Primorac ističe da su za učinkovitiju akciju i konkretnija rješenja mjerodavnom Ministarstvu obrazovanja zakonom “vezane ruke”. Naime, ono se brine za plaće zaposlenih, školske programe, kalendar i sl., a lokalna zajednica trebala bi ulagati u gradnju novih i dogradnju postojećih škola.

Sramota za Hrvatsku

– Mi smo imali mogućnost ulagati sredstva iz kredita Svjetske banke. I u tom razdoblju od 2004. pa do početka 2010. godine sagrađeno je ili dograđeno čak 350 škola. Zato sam stalno govorio o gradnji. To je dosad bila najveća investicija u osnovne i srednje škole. Tada sam upozorio i čelnike jedinica lokalne samouprave da moraju ulagati u školstvo jer da je to jedini uvjet njihova razvitka i sigurne budućnosti. Sredine koje imaju loše škole mladi će izbjegavati jer tu ne vide kvalitetne mogućnosti za odgoj i obrazovanje djece – kaže bivši ministar Primorac. Ističe da lokalna vlast mora animirati gospodarstvenike i poduzetnike da ulažu u obnavljanje, dogradnju i gradnju škola te njihovo opremanje.

– Veliki novci u lokalnoj zajednici nisu odvojeni za obrazovanje nego za neke druge "prioritete" i to je sramota za Hrvatsku. Iz toga proizlazi da dio lokalnih čelnika nije shvatio da neulaganjem u obrazovanje dugoročno narušavaju budućnost svoje sredine. Znam pojedince koji su mjesecima inzistirali na nekim projektima i uspjeli ih realizirati. Samo to bi trebalo biti pravilo, a ne kao sada, na žalost, pojedinačni slučajevi – smatra Primorac. Kad je riječ o zanemarivanju obrazovanja, od gradova i županija najčešće se spominju Split i Zagreb sa svojim vrlo kontroverznim gradonačelnicima. I dok u Splitu ni prije Željka Keruma gradske vlasti nisu pokazivale pretjeranu brigu za stare i dotrajale škole, u Zagrebu, u kojem već godinama u gradonačelničkoj fotelji sjedi Milan Bandić, stropovi pojedinih škola urušavaju se na učenike, zidovi se ljušte, žbuka otpada. Zbog toga mu pojedini ogorčeni roditelji predbacuju da je milijune “ulupao” u “Dinamov” stadion, čime se, ističu, moglo sagraditi na desetke škola..

Prebacivanje loptice

– Nemam se razloga žaliti. U posljednjih pet godina u našu je školu dosta uloženo, dosta se toga obnovilo i sve je platio Grad. Država nikada ne treba ispustiti školstvo iz svojih ruku i u odnosu pola-pola trebala bi se brinuti o njemu, tako udruženi mnogo bismo više napravili – kaže Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke Sedme gimnazije. Ona ističe da se ministarstvo aktivnije mora uključiti u obnovu i gradnju škola te da je nužno što prije sagraditi dovoljan broj da bi sve škole mogle raditi u jednoj smjeni.

– To bi bilo zdravo ulaganje i mnogo učinkovitije od raznoraznih “borbi” protiv droge. Djeca bi tada imala mogućnost u školi biti i poslije nastave, tu bi se za njih mogle organizirati izvannastavne aktivnosti, ne bi bili na ulici izloženi raznoraznim opasnostima – upozorava Lj. Vokić. Sa školama o kojima smo pisali kao o dramatičnim primjerima derutnosti iz Ministarstva obrazovanja nitko nije kontaktirao, a na pitanje što kane učiniti odgovaraju – stalno apeliraju na lokalnu zajednicu da školstvu obrate više pozornosti, posebno pri planiranju proračuna. Podsjećaju također da je država iz proračuna u ovoj godini za kapitalna ulaganja osigurala 58 milijuna kuna, a od 2004. godine taj je iznos gotovo 633 milijuna kuna. Od 2004. do ove godine u gradnju škola uloženo je više od 4,1 milijarde kuna.

OŠ Sokolovac, kraj Koprivnice: Sjeverna strana dobila novu stolariju
Škola koju polazi 250 učenika još se zagrijava centralnim grijanjem na drva. Kako po najavama stiže hladna zima, na sjevernoj je strani škole promijenjena stolarija.

– Županija je financirala novu stolariju. Investicija vrijedi 100.000 kuna, a obuhvaća sedam prostorija. Škola je dobila namještaj od zagrebačke tvrtke koja želi ostati anonimna. (kj/VLM)

Područna škola Stipernica, Pregrada: Prostor za nastavu osigurao privatnik
Jedina je zagorska škola u kojoj se nastava održava u prostorijama kojima je vlasnik privatnik – Branko Cigrovski. Prostore je školi, do gradnje novog objekta, ustupio besplatno. Osim toga, za učenike je uredio novi sanitarni čvor. Na novoj školskoj zgradi radovi su počeli prije mjesec dana, a investicija je teška pet milijuna kuna. (mm)

OŠ “Fra Kajo Adžić”, Pleternica – PŠ “Sesvete”: Roditeljskim radom do druge učionice
Područna škole “Sesvete” radi u izrazito lošim uvjetima, parket je star, crn i oguljen, klupe izrezane, stolice išarane, a kad je kiša, voda ulazi kroz prozore i razlijeva se po učionici... U međuvremenu ravnateljica Anka Dorbić dogovorila se s roditeljima da tijekom zimskih praznika urede postojeću i još jednu učionicu kako bi radili u jednoj smjeni. (vm)

OŠ Nikole Tesle Vinkovci (Mirkovci): Nastava se održava u - kontejneru
Učenici vjeronauk i njemački jezik još pohađaju u preuređenoj prikolici koja neodoljivo podsjeća na kola.

– Bio sam na razgovoru u Ministarstvu obrazovanja i čudili su se da dio nastave imamo u kontejneru. Ali nisu rekli da će nešto poduzeti, samo su mi savjetovali da nastavu organiziram u tri smjene – kaže ravnatelj Anto Vidović. (mf/VLM)

OŠ Vladimir Nazor, Pribislavec: Skele štite dječje glave od crepova
Više od 330 učenika te škole sjedi u klupama 140 godina starog dvorca grofa Feštetića. Na ulazu u školu postavljene su skele koje dječje glave štite od crepova koji se ruše s krova. Uvjeti za rad su katastrofalni, a za to su “zaslužni“ lokalni političari koji se godinama prepucavaju oko lokacije za gradnju nove škole. (ibe/VLM)

OŠ A. G. Matoš, Zagreb: Azbestni krov prijeti djeci
Veliki je problem te škole azbestni krov, od materijala za koji se zna da je kancerogen... Unatoč tome nitko od mjerodavnih iz Ministarstva obrazovanja, a ni lokalne zajednice ništa ne govori o promjeni krovišta. Planirana je tek, još od 2007. godine, dogradnja montažnih učionica, a kada će to zaista biti učinjeno još se ne zna. (dik/VLM)

OŠ Jordanovac, Zagreb: Derutna škola u elitnoj četvrti
U toj zagrebačkoj školi, smještenoj u elitnom dijelu grada, žbuka će još vrebati glave učenika. Ni nakon javnog upozorenja na probleme nitko iz grada, a ni mjerodavna ministarstva nije s njima kontaktirao niti je ponudio pomoć.

– Na popisu smo za sanaciju pa bi nam pročelje mogli obnoviti 2011. – kaže ravnatelj D. Krnjeta. (dik/VLM)

OŠ Vidovec, Zagreb: Gradnja nove škole tek 2012. godine
Učenici te škole nastavu tjelesnog imaju u maloj učionici zvanoj “svaštara” pa ih na satu može vježbati samo pola. Laboratorijsku opremu nikada nisu vidjeli jer za to nemaju kabinete, a u takvim uvjetima radit će i dalje. Za njih ni ove godine neće biti novca, a u najboljem slučaju gradnja nove škole mogla bi početi tek 2012. godine. (dik/VLM)

OŠ Pavleka Miškine, Zagreb: U nove prostore 2012. godine
Škola je sagrađena na početku 19. stoljeća, a djeca nastavu djelomično pohađaju i u podrumu; zbog nedostatka prostora pojedini nastavnici prisiljeni su dijeliti prostorije i raditi s djecom u više skupina. Nadogradnja dvaju krila trebala bi započeti u studenome, a planirana je i sanacija starog dijela škole. Đaci bi u nove prostore trebali sjesti 2012. godine. (dik/VLM)

OŠ Ivana Cankara, Zagreb: Nova dvorana i sanitarni čvor
Napokon i učenici ove zagrebačke škole imaju razloga za bar malo veselja. Naime, nakon javnih upozorenja na teške uvjete u kojima svakodnevno rade, gradonačelnik Milan Bandić obećao im je da će radovi na školi početi za zimskih praznika. Škola će dobiti novi sanitarni čvor, novu stolariju i dvoranu za tjelesni. (dik/VLM)

OŠ Ante Topić Mimara, Slavonski Brod: Krov škole u Gabošu prokišnjava, a djeca lože peć na drva
U područnoj školi u Gabošu koja ima samo petnaestak učenika i dalje se ne smiju otvarati prozori jer bi se raspali, kroz vrata puše, u učionici, toaletu i hodniku prokišnjava, a djeca i dalje sama lože peć na drva. Prije njihova dolaska naloži je podvorkinja kako bi učenike dočekala koliko-toliko topla učionica. Smjesta treba obnoviti krov i bez pomoći Ministarstva obrazovanja to se ne može izvesti. (mf/VLM).