Predsjednica: Rusija je veliki igrač i s njom moramo razgovarati

Održana je još jedna konferencija Hrvatska kakvu trebamo, koja je, nakon prvog izdanja održanog prije dva mjeseca, prerasla u jedan od najvažnijih društvenih i političkih događaja u Hrvatskoj.

Na današnjoj konferenciji u prvom je planu bilo brendiranje Hrvatske, odnosno pozicioniranje Hrvatske u svijetu, i to kroz prizmu definiranja nove vanjske politike Hrvatske, prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, hrvatske kulture i kulturne baštine te tko smo mi i kako se možemo predstaviti svijetu.

I ovaj put izlaganje je održala predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i to na temu Hrvatska i svijet – geopolitički i geostrateški okvir. Naglasila je, između ostalog, važnost snažnog lidera u prepoznatljivosti države. Prva asocijacija na SAD vjerojatno bi bila predsjednik Donald Trump, rekla je. 

– Međutim, uloga lidera može imati samo kratkoročan učinak ako nije praćena konkretnim političkim i institucionalnim potezima – rekla je Grabar-Kitarović.

Istaknula je da je važno postaviti pitanje što državu čini posebnom i različitom od drugih. Predsjednica kaže da imidž Hrvatske može utjecati i na njezinu sigurnost, demografske potencijale... Spomenula je negativan primjer filma Borat zbog kojeg je Kazahstan dobio imidž nazadne i ksenofobne države, a zbog čega je Kazahstan morao uložiti goleme napore u rebrendiranje. Navela je i primjer Danske, s objavom karikatura Muhameda, koja je izazvala tolike reakcije u svijetu da je izvoz danskih proizvoda u većinu država arapskog i muslimanskog svijeta pao doslovno preko noći. Kao pozitivni primjer navela je rebrendiranje Španjolske nakon pada Francisca Franca.

Brendiranje Hrvatske pretpostavlja definiranje sveobuhvatne strategije, u što su uključeni svi akteri državne vlasti, ali i nevladina sektora, raznih agencija kulturnog, sportskog i drugog sektora.

– Može se zaključiti da se nacionalna reputacija ne može konstruirati, ona se mora zaslužiti – rekla je predsjednica.

Grabar-Kitarović rekla je da je prvo što se čuje kada se spomene Hrvatska: prekrasna zemlja, zatim Dubrovnik, sportaši, Davor Šuker, Cro Cop u Japanu, Janica Kostelić diljem svijeta... S druge strane nismo dovoljno učinili da promoviramo Hrvatsku kao državu inovacija, smatra. Navijači se, kaže, spominju i u pozitivnom i u negativnom kontekstu. Predsjednica je rekla da je, kad se govori o politici, prva riječ koju čuje – Balkan.

– Moramo napraviti istraživanja u zemljama koje su nam važne da testiramo koje su to asocijacije na Hrvatsku, koje su to predrasude, i na osnovi toga definirati svoju strategiju – rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je važnost "Inicijative triju mora" i iskoraka iz balkanskog okruženja.

– Moramo se rebrendirati od faktora stabilnosti na jugoistoku Europe u snažnog igrača na sjevernoatlantskoj sceni. Iznimno sam razočarana kad čujem katkada od naših gospodarstvenika kako se naša diplomacija zatvorila u sebe, kako su se zatvorili u urede, kako ne djeluju niti u pomoć tvrtkama koje dolaze na određeno tržište, niti u brendiranju Hrvatske u smislu javne diplomacije - rekla je predsjednica.

– Moramo mijenjati mentalitet, jer mi smo država, narod ljudi koji su jako otporni prema promjenama i volimo vjerovati u neke dogme koje smo si sami stvorili. Ne smijemo dopustiti da nam drugi, pogotovo susjedne države definiraju imidž, što se počelo događati u odnosu na Drugi svjetski rat i Domovinski rat – naglasila je Grabar-Kitarović.

  Rusija je snažan igrač

  – Moramo se rebrendirati od faktora stabilnosti na jugoistoku Europe u snažnog igrača na sjevernoatlantskoj sceni. Rusija je veliki igrač na međunarodnoj sceni i bez obzira na naša neslaganja kad je riječ o poštivanju nekih načela međunarodnog prava, to je država s kojom moramo razgovarati ne samo u smislu gospodarskih odnosa, nego i u smislu rješavanja globalnih pitanja nesigurnosti, terorizma i slično, ali i ovdje, na prostoru jugoistoka Europe gdje je Rusija jedan od snažnih igrača i jedan od jamaca mira, sigurnosti stabilnosti BiH i jamaca provedbe Daytonskog sporazuma - kazala je K. Grabar Kitarović i dodala kako je razočarana kad čuje od gospodarstvenika kako se naša diplomacija zatvorila u sebe i ne pomaže.

– Moramo mijenjati mentalitet, mi smo država ljudi koji su jako otporni prema promjenama i volimo vjerovati u dogme koje smo sami stvorili. Ne smijemo dopuštati da nam druge, susjedne zemlje stvaraju imidž, što se već počelo događati u odnosu na Drugi svjetski rat i Domovinski rat – naglasila je Grabar-Kitarović.     

"Ali ovo je drukčije od Skoplja"

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić uvodno je rekao da je ideja konferencije, na njezinu početku, bila okupiti misleću Hrvatsku te da su u radu sudjelovali vodeći stručnjaci i političari.

– Kada bi me netko pitao koja je najveća vrijednost konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", odgovorio bih: dijalog. Okupili smo ljude koji imaju što reći, ali najbitnije je da smo uspjeli okupiti ljude različitih ideoloških uvjerenja. Zajednički cilj jest ponuditi uspješniju i bolju Hrvatsku – rekao je Klarić.

Klarić je rekao da je niz država prepoznatljiv upravo zbog procesa brendiranja. Naglasio je da imamo uzor iz vlastite povijesti – Dubrovačku Republiku.

– Političari moraju donijeti odluku, a mi svi ovdje možemo ponuditi stručna rješenja o tome kako uspješno brendirati Hrvatsku – zaključio je Klarić.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je riječ o hvalevrijednom projektu koji je izazvao veliko zanimanje javnosti. Jandroković je rekao da se valja prisjetiti kako je Hrvatska za vrijeme Domovinskog rata u svijetu imala imidž ratne, krizne države, koliko je bilo predrasuda prema Hrvatskoj i koliko je teško bilo mijenjati taj imidž.

– Od tada Hrvatska je ostvarila veliki napredak uz ostvarenje dvaju strateških ciljeva – članstvo u EU i NATO savezu – rekao je Jandroković.

Jandroković je naveo zanimljivu anegdotu kada je 2006. godine u Hrvatsku došao tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell. Dolazio je iz Skoplja, a Jandroković ga je dočekao u zračnoj luci. Borrell se cijelo vrijeme vrpoljio na putu do središta grada, a kod NSK je rekao: "Ali ovo je sasvim drukčije od Skoplja".

– Kažem: "Jest, nismo mi isti background, druga je to kultura, druga povijest." Kako smo prolazili kroz grad, rekao je da je ovo kao da smo u Beču. Dan poslije vodio sam ga kroz grad, čovjek je u 24 sata potpuno promijenio svoj dojam – rekao je Jandroković, ističući kako je takva neželjena percepcija i 2006. godine bila jaka među europskim dužnosnicima.

Jandroković je rekao da moramo definirati područja koja nas razlikuju od drugih država, koja su naša dodana vrijednost i prednost te iskreirati snažan imidž i dobar brend.

– A Hrvatska to, sasvim sigurno, može biti – zaključio je Jandroković.

Skoko: Trebamo razbiti komplekse

Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti održao je prvo izlaganje na temu Kako brendirati Hrvatsku. Kao neke primjere uzora, naveo je Nizozemsku, Dansku i Švicarsku. Te su države pozicionirane među top 20 najpopularnijih država na svijetu, a površinom su manje od Hrvatske.

– To nam je poruka da razbijemo komplekse da smo mala država – rekao je Skoko. Naglasio je da dobar brend imaju države koje su kreativnije i inovativnije, a da novac nije nužno bitan. Uvjeren je da nema prepreke da Hrvatska bude među top 20, ali da moramo raditi na brendiranju.

Skoko je istaknuo da je Hrvatska europski turistički brend. Iako možemo biti zadovoljni, s druge strane možemo biti i žalosni što nas percipiraju samo kroz prirodne ljepote. 

– Moramo mnogo više educirati sami sebe o vlastitim potencijalima i sposobnostima – rekao je Skoko, dodajući da nemamo ujedinjene napore koji bi Hrvatsku učinili brendom.

– Nemamo jedinstvenu instituciju, kao što imaju mnoge uspješne europske države, koja bi upravljale svim segmentima komunikacije. Tako bi se mnogo štedjelo, a učinci bi bili znatno bolji – rekao je Skoko.

Hrvatski aduti u brendiranju, koje nam pripisuju inozemne institucije i novinari, prirodne su ljepote, sjajna pozicioniranost u Europi, bogata kulturna baština i tradicija, inovativni i kreativni ljudi, specifičan način života, bogata gastronomija, zalihe pitke vode, sportski uspjesi, a i činjenica da smo stabilna država u nestabilnom dijelu svijeta – kaže Skoko.

– Pogledajte koliki imamo bazen kreativnih potencijala i vrijednosti na kojima možemo graditi brend – rekao je Skoko.

Frka Petešić: Mi smo Europa u malom

Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose održala je izlaganje "Moć kreativnih industrija i promocija hrvatske kulture u svijetu", u kojemu je ispričala odnos Hrvatske prema promociji svoje kulture u obliku šaljive bajke, s porukom da trebamo biti svoji i ne uspoređivati se s drugima.

Zvonimir Frka Petešić, hrvatski veleposlanik u Maroku, rekao je u svom izlaganju "Moderna hrvatska javna diplomacija" da smo mala i mlada država te da smo i dalje nedovoljno poznati, zbog čega trebamo uložiti još mnogo truda da bismo bili poznatiji i atraktivniji. Trebamo provesti nacionalnu strategiju, za što nam je potrebna usklađenost – rekao je. 

– Pasivne zemlje izlažu se stereotipima ili postaju irelevantne – rekao je Frka Petešić, navodeći primjer filma Borat koji je negativno prikazao Kazahstan.

Frka Petešić smatra da bi malo tko u svijetu mogao navesti deset činjenica o Hrvatskoj. Kaže da je još uvijek prisutan niz negativnih asocijacija, a kako bismo ih sveli na realan okvir, trebamo ponuditi mnogo više sadržaja na što većem broju stranih jezika. Jedan od prvih koraka pokrenut je 2013. u povodu ulaska u EU, ali potrebno je još puno više truda da ponudimo više sadržaja – rekao je.

Frka Petešić rekao je i da se trebamo zemljopisno definirati i to jasno predočiti svijetu, jer tu malo vrludamo. Po čemu smo posebni? Mi smo slavenska, ali i mediteranska zemlja, isto tako smo i srednjoeuropska zemlja, katolička smo zemlja, ali smo i u izravnoj doticaju s pravoslavljem i islamom, a ujedno smo i članica EU i NATO-a, što daje Hrvatskoj dodanu vrijednost i vidljivost.

– Hrvatska je jedina zemlja koja akumulira sve to. Mi smo Europa u malom i to je snažan brend koji nedovoljno promoviramo – rekao je Frka Petešić, koji kao i Skoko smatra da je potrebno uspostaviti jedinstvenu krovnu instituciju, na čijim stranicama će biti brojne informacije o Hrvatskoj na raznim jezicima te besplatna zbirka fotografija Hrvatske.

– Pitanje je jesmo li svjesni svojih uspjeha. Vjerujem da je vrijeme da svijetu ispričamo pravu priču o sebi – zaključio je Frka Petešić.