I država mora plaćati komunalnu naknadu za svoje objekte

Država je na svu svoju imovinu dužna plaćati komunalnu naknadu, kao i svi ostali vlasnici, pa će tako Grad Delnice već ove godine moći od MORH-a naplatiti nekoliko milijuna kuna duga i oko 1,7 milijuna kuna nove komunalne naknade za vojne objekte koji se nalaze na delničkom području.

Na zahtjev gradova Slunja i Delnica, općine Čavle te Zajednice županija i Udruge gradova, Ustavni je sud poništio spornu odredbu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, donesenog potkraj 2013. godine, koja je državi osiguravala izuzeće od plaćanja komunalne naknade.

Upozoravaju od 2013.

Nova odluka Ustavnog suda s veseljem će, primjerice, biti dočekana u Općini Zemunik koja bi, po presudi redovnih sudova iz 2015., MORH-u morala vratiti dva milijuna kuna naplaćene komunalne naknade. Kad mu je 2015. stigla nepravomoćna presuda trgovačkog suda, načelnik Zemunika kazao je da će se, ako treba, tužiti s državom do besvijesti jer ne može država ne plaćati komunalnu naknadu, a očekivati da je svi drugi plaćaju. Procjenjuje se da bi ukidanje izuzeća državu moglo stajati oko stotinu milijuna kuna godišnje, no točne podatke još nema nijedna ustanova.

U objašnjenju svoje odluke Ustavni sud navodi da je “Republika Hrvatska, kao vlasnica određenih vrsta nekretnina na koje se plaća komunalna naknada, obveznica plaćanja te naknade, a može biti oslobođena od plaćanja samo kada (i ako) takvu odluku donese predstavničko tijelo”, čime se štiti i ustavno pravo na lokalnu samoupravu. U Udruzi gradova kažu da lokalne jedinice uglavnom oslobađaju od obaveze plaćanja komunalne naknade crkve, škole, vrtiće i neke socijalne objekte, no nakon zakona iz 2013. komunalnu je naknadu prestao plaćati i MORH za svoje vojne objekte, zatim Ministarstvo pravosuđa za policijske ispostave, zatvore i kaznionice, pa i Porezna uprava za svoje pojedine ispostave...

– Ustavni sud konačno prekida nebrojene sporove koji se vode između države i gradova i prekida praksu koja po riječima Ustavnog suda ima “značenje i razmjere ozbiljnog narušavanja načela vladavine prava i pravne sigurnosti”. Udruga gradova još je 2013. godine upozoravala nadležna ministarstva i Vladu na ovaj problem. Ignoriranjem problema stvoreni su nepotrebni troškovi, a gradovima je otežana provedba planiranih investicija i projekata – prokomentirao je Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova.

Lokalne jedinice godišnje od komunalne naknade uberu oko 2,1 milijardu kuna, a ako ne bude odgode, ta bi naknada trebala prerasti u porez na nekretnine. Novi zakon o porezu na nekretnine, opstane li u predloženome obliku, nije predvidio izuzeće za državu pa se pretpostavlja da presuda Ustavnog suda neće proizvesti značajniji pritisak na državni proračun jer bi Vlada novac koji će morati izdvojiti po odluci Ustavnog suda ionako uračunala u svoje troškove.

No gradovi poput Slunja, Delnica, općine Čavle i drugih koji se četvrtu godinu zaredom natežu po sudovima imaju razloga za veselje jer su došli na svoje, a država će im morati platiti zaostatke i sve sudske troškove. Sporni zakon oslobađa državu od plaćanja poreza na promet nekretnina, komunalne naknade, poreza na dobit i drugih javnih davanja u odnosu na vlasništvo i upravljanje državnom imovine.

Naplata potraživanja

Prema podacima od siječnja 2017., država u svom vlasništvu ima nešto više od milijun nekretnina, među kojima je 60 vila, 1308 zgrada koje koriste tijela državne uprave, oko 11.000 poslovnih prostora, oko 28.000 stambenih objekata, dok ostale nekretnine čine poljoprivredno, građevinsko, šumsko zemljište ili vodno javno dobro. “Jedinice koje su postupale prema Zakonu u komunalnom gospodarstvu trebaju intenzivirati naplatu tih potraživanja, a ostalima predlažemo izdavanje rješenja za 2017.”, navodi Udruga gradova.