I država ne plaća, a nije na listi srama!

Prilično je licemjerno od države da je krenula u oštru akciju sankcioniranja pravnih i fizičkih osoba koje u prvih pet mjeseci ove godine radnicima nisu isplatile plaće, a da istodobno ta ista država u još duljem razdoblju ne isplaćuje honorare za rad sudskih vještaka (i odvjetnika po službenoj dužnosti) čiji je angažman sama tražila. Stoga smo, znajući za njihove jadikovke, predsjednika Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka dipl. ing. Gorana Maziju sarkastično pitali je li tražio i Republiku Hrvatsku na "listi srama" poslodavaca.

- Nisam - sliježe ramenima potvrđujući da država i njemu kao i kolegama duguje velike iznose za vještačenja koja je naručila u sudskim predmetima. Na isplatu se čeka po godinu dana i više.

- Na sudovima postoje liste po kojima se redom primitka vještačenja rade isplate. Čeka se u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, jako loše je u Zadru... U Sesvetama su tek riješeni veljača i ožujak 2013. - nabraja Mazija dodajući kako sudovi plaćaju koliko mogu i kako im Ministarstvo pravosuđa dostavlja sredstva... Dakako, državi se ne žuri jer kamate ne teku. Vještaci koji imaju tvrtku ili obrt plaćaju još i 25 posto poreza na svoje neto potraživanje i prije nego što su se naplatili (u što Marasov prijedlog unosi djelomičnu pravdu). Onima kojima su vještačenja drugi dohodak država uzima više od 50 posto pa na 10.000 kuna dobiju neto 4800 kuna.

Mazija kao stalni sudski vještak Županijskog suda u Zagrebu za geologiju, geotehniku, hidrogeologiju i ekološku zaštitu voda i tla ponajviše radi vještačenja u kaznenim predmetima zbog protupravne eksploatacije mineralnih sirovina u vlasništvu RH.

- Redovito se radi o velikim količinama novca, nerijetko po četrdesetak i više milijuna kuna, a najveći slučaj na kojem sam radio "težio" je 160 milijuna kuna - kaže Mazija kroz čiju priču dočaravamo probleme vještaka. U nastojanju da se njihova profesija zakonski regulira nedavno ih je podržala i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, podnoseći zakonski prijedlog u saborsku proceduru, te Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.

Kako se suditi s državom

Iako je i sam Mazija politički aktivan kao glavni tajnik ORaH-a, te mu svojedobno nije bio problem "bosti" se i s Radimirom Čačićem zbog Omble, i to kad je Čačić bio u punoj snazi sa svom onom državnom moći koju je tako sladostrasno držao, ipak ni on, kao ni njegovi kolege, ne inzistira na ovrhi RH.

- Uvriježeno je mišljenje da ako se ide na ovrhu države, država te vještake više neće angažirati - obrazlaže Mazija, premda bi u njegovu i sličnim deficitarnim područjima taj revanšistički princip više pogodio državu, jer za područja u kojima vještači jedini je vještak u državi. Rijetka su i autorska prava, sustav kvalitete uzgoja, proizvodnje, obrade i transporta prehrambenih proizvoda, grafologija... Dok je recimo vještaka ekonomske struke samo u Rijeci 130, kaže Mazija.

I tako zbog stava "kako ćeš se suditi s državom" pišu se požurnice i u najboljem slučaju čeka po šest do osam mjeseci. I to nije sve. Ne određuju vještaci koliko vrijedi njihov rad, već im cijenu propisuje država. I za razliku od odvjetničke tarife koja se određuje po vrijednosti spora, a tako se naplaćuju i troškovi suđenja, nagrade vještacima obračunavaju se bez obzira na vrijednost spora i složenost vještačenja.

- Po Pravilniku o stalnim sudskim vještacima, sat rada vještaka boduje se sa 35 bodova, a puta dvije kune kolika je vrijednost boda, to iznosi 70 kuna. Satnica za državu je još niža, jer se bod obračunava 1,6 kuna. Puno manje nego satnica vodoinstalatera, električara, automehaničara... Recimo sat rada keramičara je do 500 kuna. A vještaci su visokoobrazovane osobe s iskustvom, građevinski inženjeri, arhitekti, liječnici... Naš rad je uistinu podcijenjen - kaže Mazija.

600 km za odgođenu raspravu

K tomu, ispada da vještaci još i kreditiraju državu. Stalni sudski vještak mora imati adekvatan prostor i opremu za rad, plaća režije, barem jednog zaposlenika koji komunicira sa strankama, nalazi i mišljenja vještaka moraju biti uvezeni, s fotodokumentacijom u boji, tako da sama papirologija košta petstotinjak kuna. Pa trošak goriva za odlazak na teren i dolazak na sud, s time da im se amortizacija vozila više ne priznaje, pa cestarine... Sav taj trošak također se nadoknađuje kad i nagrada za vještačenje.

- I onda vam se dogodi da napravite 600 km do Zadra i sudac odgodi raspravu, a trošak puta naplatit ću kad sud donese rješenje, s time da raspravu može sazvati za pola godine - dodaje naš sugovornik, ilustrirajući problem neplaćanja i sljedećim primjerom:

- Radio sam 2011. vještačenja na šezdesetak lokacija u Ličko-senjskoj županiji vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina te vještačenja o utjecaju miniranja i šteti nastaloj na okolnim objektima pri gradnji autoceste. Radio sam stotinjak dana, mjesečno na gorivo trošio oko 15.000 kuna, na cestarinu oko 7000 kuna. I ta mi vještačenja još nisu plaćena. Nekad je riječ o takvim troškovima da vještaci moraju dići kredit u banci. Prosječno prometno vještačenje je 1500-2000 kuna, ali ih godišnje može biti 300-400 - ističe Mazija.

Vještaci zapravo u konačnici kreditiraju one koji izgube spor s državom i osuđenike jer oni naknađuju trošak vještačenja. Stoga Maziji nije jasno kako može nastati takav dug prema vještacima, koji plaćaju porez, a da ih se redovito plaća zapošljavali bi ljude, opremali se, širili djelatnost.

Pitamo Maziju i kako to funkcionira drugdje.

- U inozemstvu ne možete naručiti vještačenje dok ne uplatite novac - odgovara nam dodajući da je nepravedno što kod nas i banke i tijela državne uprave i samouprave imaju svoje vještake.

- Neću prejudicirati pogoduju li ti vještaci ili ne, ali svi bismo trebali biti ravnopravni. Zašto tražitelji kredita ne bi sami izabrali vještaka za procjenu nekretnine, nego se cijeni samo mišljenje vještaka kojeg angažira banka! To je ogroman biznis, godišnje oko 15.000 procjena - zaključuje Mazija.

>>G. Mazija: Čačić je u krivu, besplatno je neovisno