I Hrvati se od dionica okreću zlatnim polugama

Vrijednost dionica na Zagrebačkoj burzi iz dana u dan opada, a sličnu sudbinu hrvatskih vlasnika dionica dijele danas i oni na burzama u New Yorku, Londonu, Rimu ili bilo gdje drugdje u svijetu. Financijska kriza, potpomognuta globalnom recesijom, ruši optimistične planove brojnih novih ulagača i igrača na burzi, što naravno koriste banke nudeći sve veće kamate na uloženi novac.

U padu nisu samo dionice, novi automobili leže u skladištima, nekretnine polako, ali sigurno gube svoju vrijednost i pitanje je u što se uopće može uložiti a da se ne – gubi. No i na to pitanje ima odgovor. Cijene plemenitih metala, a posebice zlata, na svjetskim su burzama i tržištima ovih dana na pragu novih rekorda.

Unca zlata 1000 dolara
Zlato je dosegnulo povijesno visoku vrijednost od 912 američkih dolara za jednu uncu i predviđanja govore da bi se vrlo brzo moglo podignuti i na tisuću dolara! Gotovo cijela prošla godina bila je u znaku zlatnih poluga, čija je vrijednost lani skočila za 283 dolara ili nevjerojatnih i neočekivanih 50 posto, a samo u posljednjih mjesec dana cijena tog plemenitog metala skočila je 15 posto.

I to u situaciji kada dionice na svjetskim burzama bilježe jednomjesečne padove od dvadeset i više posto. Zlato je međutim samo najjače u cijeloj obitelji plemenitih metala jer je, na primjer, platina zabilježila rekordne cijene u povijesti, srebro je postiglo najveću cijenu u posljednjih 27 godina, a paladij je dosegnuo vrhunce u nešto više od dva mjeseca.

Onaj tko je kupio zlato ili uložio u taj plemeniti metal prije pet-šest godina, kada je cijena bila oko 260 dolara za uncu, zaradio je na njemu čak 400 posto.

Postoji li neka veza između sadašnjeg vremena recesije i globalne krize, u kojoj nitko ne može predvidjeti dokad će potrajati vrijeme nesigurnosti, i cijene zlata koja juri u nebo? Sasvim sigurno da postoji i da je zlato jače i od nekretnina za koje se uvijek vjerovalo da drže svoju vrijednost i u najtežim situacijama. U velikoj instituciji poput Goldman Sachsa uvjereni su u to da se zlato uzima kao zaštita od rizika kad nije sigurno ni od čega se mora zaštiti jer postoji niz nestabilnosti koje prijete. Istina je i da vrhunski menadžeri fondova zbog diversifikacije svojih portfelja kupuju zlato kako bi sačuvali barem dio sigurnosti ulaganja.

I dok konzervativni ulagači širom svijeta izabiru zlato kao siguran dobitak, takva su ulaganja u Hrvatskoj još na početku. Ali postoje. Ima onih koji ulažu u zlatne poluge ili zlatnike različitih težina i oblika po cijenama koje trenutačno vrijede na burzi i koje kupuju u specijaliziranim trgovinama širom zemalja Europske unije i onda ih ostavljaju u posebnim dijelovima u tim trgovinama te čekaju povećanje uložene vrijednosti. Na žalost, još ih ne mogu odnijeti kući jer bi trebali platiti previše različitih davanja – sve u svemu oko 57 posto više!

Zlatni fondovi
Kako bi se izbjegli ti nameti, najčešće se zlatne poluge kupuju i ostavljaju u specijaliziranim trgovinama u susjednoj Sloveniji ili Austriji, koje su najbliže i najsigurnije za pohranjivanje takve vrijednosti.

Problem je jedino kada ostavljaju zlato u sefovima banaka u susjednim zemljama jer moraju imati porezni broj u toj zemlji pa se najčešće za to koriste podaci i porezni brojevi prijatelja ili rodbine koji žive u Austriji ili Sloveniji. No, postoji i kudikamo lakši način da hrvatski ulagači ulože svoj novac u zlato, i to kupnjom udjela u fondovima čiji je kapital zlato. Time se bavi brokerska kuća Momentum, preko koje se može kupiti udio u američkom investicijskom fondu SPDR - Goldshares koji kotira na američkim burzama.

– Svaki građanin Hrvatske – kaže Vilim Klemen, suvlasnik Momentuma – može jednostavno preko nas postati vlasnik zlatnih dionica.

Prednost tog načina je svakako transakcija u kojoj se ne treba zlato nositi fizički sa sobom kada se kupuje ili prodaje, a ne mora se plaćati ni pohrana u nekom trezoru u inozemstvu. – Naš fond ne špekulira zlatom, već kupuje zlato za nečiji račun i prodaje ga samo uz naplatu troškova pohrane i naknade za upravljanje – kaže Klemen.