Desetine političara, ljudi poznatih javnosti, poslovnjaka – “uobičajeni” sumnjivci” – osobe su iz Hrvatske koje su isplivale tijekom istrage o offshore računima Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), doznajemo. Veliki broj njih povezan je s privatizacijom.
Porezni rajevi
Istraživanje ICIJ-a razotkrilo je povezanost 122 tisuća offshore tvrtki bogatih ljudi, političara i biznismena koji su svoje financijske operacije obavljali preko poreznih rajeva ne plaćajući poreze u vlastitim državama. Dio iz opsežne dokumentacije koji se odnosi na Hrvatsku i regiju još nije do kraja obrađen te su stoga neskloni objavljivati pojedinačna imena, dok u potpunosti ne završe posao, kako ne bi naštetili pojedincima. Prema nekim informacijama, dokumentacija će biti dostupna kroz dva tjedna.
– Ovo što je do sada objavljeno, samo je početak – kaže nam Saša Leković koji je obrađivao dokumente vezane za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. O konkretnim podacima i imenima ne želi govoriti.
– Svi koji smo bili uključeni u projekt dobili smo inicijalni broj dokumenata. Riječ je o zatvorenom sustavu u koji samo mi imamo uvid – kaže. Komuniciralo se enkriptiranim e-mailovima i surađivalo tako da su se pregledavali dokumenti, pratio se trag novca, provjeravalo se je li bilo protuzakonitog djelovanja i povezivanja s drugima, bilo iz iste ili druge države.
–- Do jučer je na snazi bio moratorij na objavu, a neki izvještaji već su bili gotovi – dodaje.
Iz regije, dokumente su obrađivali i slovenski istraživački novinar Blaž Zgaga, koji također upozorava na postojanje off shore računa iz svih država bivše Jugoslavije i na njihovu povezanost.
ICIJ tvrdi da je bazu podataka o tajnim računima u poreznim oazama dobio poštom od anonimnog izvora. U pošti je jednog jutra stigao nosač podataka, “hard disk” s više od 260 gigabajta informacija. Kad su ga otvorili, shvatili su da je na njemu 2,5 milijuna dokumenata, uglavnom e-mail poruka i izvadataka iz registra trgovačkih društava na kojima se vide skriveni vlasnici. Dokumenti su se odnosili na deset offshore područja. Količina podataka toliko je velika da se jedino uz pomoć sofisticiranog kompjuterskog programa moglo indeksirati i povezati sva imena ljudi i kompanija. ICIJ je tada angažirao i 86 istraživačkih novinara iz 46 zemalja koji su više od godinu dana pretraživali bazu podataka, verificirali podatke i istraživali povezanost ljudi i tijek novca.
– Ovo je jedna od najvećih prekograničnih istraživačkih suradnja u povijesti novinarstva, objavio je Duncan Campbell, engleski novinar i suosnivač ICIJ-a.
Ova baza podataka o tajnim računima u poreznim oazama čak je 160 puta veća od diplomatskih bilješki State Departmenta koje su procurile na Wikileaks prije tri godine.
Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara počeo je jučer masovno objavljivati priče do kojih su došli analizirajući bazu podataka, ali objave će se nastaviti danima i tjednima. Među prvim objavljenim pričama otkriveni su tajni računi ljudi povezanih s francuskim predsjednikom Hollandeom i azerbejdžanskim predsjednikom Alijevom. Hollandeov blagajnik tijekom izborne kampanje 2012., poslovni čovjek Jean-Jacques Augier, kontrolira dvije offshore tvrtke na Kajmanskim otocima, objavio je danas list Le Monde, pozivajući se na dokumente iz baze podataka ICIJ-a. Otkriće je stiglo u najgorem trenutku po predsjednika Hollandea, usred skandala koji je nastao nakon što je njegov ministar za proračun Jerome Cahuzac prije dva tjedna dao ostavku i prije nekoliko dana priznao laganje i utaju poreza. Nakon četiri mjeseca laganja, priznao je da ima skriveni račun u Singapuru, na kojem još uvijek čuva 600 tisuća eura. Dvije offshore tvrtke na Britanskim djevičanskim otocima, otkrili su dokumenti ICIJ-a, glase na ime dviju kćeri azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, koji je sa svojom suprugom 2003. otvorio još jednu tvrtku u istoj poreznoj oazi.
Nije samo po sebi protuzakonito
Zamjenik ruskog premijera Igor Šuvalov također je pronađen među vlasnicima offshore kompanija na Britanskim djevičanskim otocima, kao i gruzijski premijer Bidžina Ivanišvili.
Dosad objavljeni dokumenti otkrivaju i da mnogi svjetski milijarderi koriste porezne oaze za kupoprodaju umjetnina. Španjolska milijarderka i ljubiteljica umjetnosti Carmen Thyssen-Bornemisza kupila je Van Goghovu sliku mlina u Gennepu preko tvrtke na otočju Cook, poreznoj oazi u južnom Pacifiku. Poslovanje preko tvrtki i računa u poreznim oazama nije samo po sebi protuzakonito, premda ljudi koji skrivaju vlasništvo u takvim tvrtkama vrlo često izbjegavaju plaćati porez u svojim matičnim zemljama, fiktivno prikazujući kretanje novca.