BIVŠI MINISTAR OBRANE ZA VEČERNJI

Kotromanović jednom usporedbom pojasnio zašto nam ne treba vojni rok: 'Sjetite se pada drona'

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Vojni analitičar Ante Kotromanović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Ante Kotromanović gostovao je u emisiji Večernji TV
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Ante Kotromanović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Ante Kotromanović
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Ante Kotromanović gostovao u Večernjem listu
20.02.2024.
u 20:00
Analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović, koji je obnašao dužnost ministra obrane od 2011. do 2016., govorio je za Večernji TV o uvođenju obveznog vojnog roka.
Pogledaj originalni članak

U političkim i medijskim krugovima već nekoliko tjedana aktualna je rasprava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koji se u poslijeratnoj Hrvatskoj služio od 1996. do 2007. godine, kada je zamrznut zbog nedovoljna interesa građana.

Premijer Andrej Plenković nedavno je potvrdio da su on i ministar obrane Ivan Anušić zatražili modele razrede obveznog vojnog roka, a njima će ih uskoro na stol, kako se očekuje, donijeti načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Robert Hranj. Službenih informacija kako će izgledati vojni rok za sada, dakle, nema, no spekulira se, kako smo ranije pisali, da će od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 netom punoljetnih mladića krenuti na obveznu tromjesečnu obuku, za što će biti i plaćeni.

Upravo tu ideju za Večernji TV komentirao je analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović, koji je obnašao dužnost ministra obrane od 2011. do 2016. godine i za vrijeme svojega mandata također je, kazao nam je, razmatrao treba li vratiti služenje obveznog vojnog roka. "To je bila jedna od prvih stvari o kojima sam razgovarao s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga i cijelim Stožerom općenito. Oni su analizirali situaciju, zbog čega smo suspendirali obvezni vojni rok, a zašto smo uveli dragovoljni, koji imamo i danas", počeo je Kotromanović, navodeći potom za Večernji TV razloge.

Naglasio je da je Hrvatska, nakon ulaska u NATO savez, usvojila profesionalni vojni model, što je bio jedan od glavnih razloga za obustavu obveznog vojnog roka. Također, u NATO-u, dodao je, većina članica nije imala obvezni vojni rok, što je slučaj i danas. Istaknuo je i da se u posljednjoj generaciji koja je služila vojni rok, od 22.000 mladih ljudi koji su trebali služiti, odazvalo samo otprilike 7000 građana. 

VEZANI ČLANCI:

"Od tih 7000 i nešto pola su bili Srbi, muslimani i ostali, a pola Hrvati. Znači, svi ostali su se pozivali na priziv savjesti. Ljudi su iskoristili tu mogućnost u Ustavu i rekli su da će služiti vojni rok u nekoj civilnoj instituciji. Naravno, ni to nije funkcioniralo", prisjeća se bivši ministar obrane. "Oni bi došli prvi i zadnji dan da se prijave i da dobiju pečat. Služenje se tako srozalo na nisku granu i to je na jedan način ubilo obvezni vojni rok. To su bili razlozi zašto se suspendirao, jednostavno nitko nije želio ići", dodao je.

Kotromanović je također istaknuo potrebu za strateškim planiranjem u obrani, ističući da se prvo moraju definirati prijetnje i rizici s kojima se Hrvatska potencijalno suočava. "Ova se rasprava potegla tek nakon što su Srbi najavili uvođenje vojnog roka", primijetio je Kotromanović.

"Mi imamo Strategiju nacionalne sigurnosti, prema kojoj postoji niska razina opasnosti od ratnog sukoba u okružju. Ako se nešto promijenilo, mi moramo definirati koje su to prijetnje. Recimo Finska, ona je jasno definirala da je njoj prijetnja Rusija. Tko je nama prijetnja, jesu to Mađarska ili Srbija? Ako da, moramo jasno reći: 'Srbija je nama prijetnja iz tih i tih razloga i Hrvatska vojska mora odgovoriti na takav način'", pojašnjava za Večernji TV, dodajući da se tek nakon toga radi plan kojim bi se odgovorilo na eventualnu prijetnju koja će doći na naš teritorij.

Bivšem ministru obrane sporne su i najave da će služenje roka trajati tri mjeseca. "Nedovoljno. Mislim da je to premalo da bi se dobila temeljna vojna obuka za vojnika. U tri mjeseca se može jako malo toga. Trebamo vidjeti iskustva u drugim zemljama. Koliko je Ukrajincima trebalo za ovakav način ratovanja?" govori, dodajući i da mu djeluje nerealnim očekivati da već 1. siječnja 2025. godine sve bude spremno za pokretanje obveznog vojnog roka.

VEZANI ČLANCI:

"To je prekratak rok, iz tehničkih razloga. Vi morate osposobiti vojarne, u tim vojarnama morate stvoriti uvjete, morate provesti natječaje za nabavu, koji su komplicirani kod nas, to se ne može odraditi 'nabrzaka'. Ako mislite osposobiti 15-ak tisuća vojnika, vi morate imati minimalno 500 dočasnika i časnika koji će preuzeti obuku tih ljudi. Ne može ih se preuzeti iz aktivnih postrojbi jer ćete time oslabiti profesionalnu vojsku. Dakle, mora proći godina, godina i pol samo da se ti ljudi osposobe, da se vojnici pretvore u dočasnike, da završe škole, odnosno da imamo dobre obučavatelje tih mladih ljudi koji će eventualno dolaziti", pojašnjava za Večernji TV.

"Ja apeliram samo da se ne žuri, trebamo minimalno dvije godine da se sve to skupa postavi. Dajmo si vremena da dobro razmislimo za to, koji će to imati značaj za društvo, državu i obrambene snage. Mi smo se opredijelili za profesionalnu vojsku i vidjeli smo u Ukrajini da je ona bila prva koja je primila udarac, a i profesionalna ruska vojska ga je prva zadala. Kasnije se to proširilo u jedan veliki rat, gdje je došlo do mobilizacije puno ljudi. Hrvatska vojska u ovom trenutku ima više od 20.000 ljudi u pričuvi i ona može odgovoriti na krizne situacije kao što su požari, potresi, to nije problem. Tako da, moj apel je da se polako razmisli o tome, da se vidi što se želi postignuti, da se prvo riješe strateški dokumenti, da se vidi koje su to prijetnje i onda da polako razvijamo Oružane snage sukladno tim prijetnjama koje mogu doći", dodaje Kotromanović, koji je za kraj razgovora povukao zanimljivu usporedbu.

"Ako je Srbija prijetnja, nije odgovor vraćanje vojnog roka. Recimo, imali smo izvanrednu situaciju s padanjem drona. Koji bi odgovor Hrvatske trebao biti? Nije vraćanje vojnog roka ili pričuva, nego moderan protuzračni sustav. Treba vremena za jednu ozbiljnu, dobru analizu. Ne smijemo dovoditi oružane snage u situaciju da oni budu nervozni, da trebaju nešto napraviti preko noći, a nemaju sredstva ni kapacitete za to", zaključio je bivši ministar obrane za Večernji TV.

VIDEO Kotromanović o ukrajinskoj protuofenzivi i ima li šanse

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 40

Avatar film
film
20:47 20.02.2024.

bil je ministar obrane četri godine a nije kupil ni jedan metak za hrvatsku vojsku...

Avatar Seurat
Seurat
20:34 20.02.2024.

Zašto se mora definirati tko je prijetnja da bi se dobila osnovna vojna obuka?! Kakva je to glupost? Kad se upisuješ u osnovnu školu, nije potrebno znati što ćeš studirati ili raditi u budućnosti. Bolje se ti pripremi za reviziju remonta u Ukrajini, trebat će ti.

Avatar film
film
21:02 20.02.2024.

"Od tih 7000 i nešto pola su bili Srbi, muslimani i ostali, a pola Hrvati" mogu si zamisliti kakvi napadi i kakva dreka bi bila da je to izjavil neki hdzov ministar obrane...