I kućanski poslovi, koje Hrvati ne vole, čine mozak mlađim

Čak i lakša aktivnost poput kućanskih poslova može pomoći da se mozak održi mladim, pokazala je studija sa sveučilišta u Bostonu. Možda ta spoznaja potakne muškarce u Hrvatskoj na veću aktivnost jer su na dnu EU po svakodnevnom obavljanu kućanskih poslova i kuhanju – to ih radi samo 12%. Rezultati istraživanja ne umanjuju važnost umjerene ili jače tjelesne aktivnosti za zdravo starenje, nego pokazuju da i laganija aktivnost može biti važna za mozak. Riječi su to dr. Nicole Spartano s bostonskog sveučilišta, prenosi Guardian.

Istraživači su utvrdili da pojedinac gubi oko 0,2% volumena mozga svake godine nakon 60. godine. Gubitak moždanog tkiva povezan je s demencijom, tvrdi Spartano. Uzimajući u obzir spol, pušenje i dob, istraživači su otkrili da su oni koji dnevno naprave bar 10.000 koraka imali 0,35% veći volumen mozga od onih koji su u prosjeku radili manje od 5000 koraka dnevno, što znači 1,75 godina sporije starenje mozga. Međunarodni tim istraživača proučavao je podatke o aktivnostima 2354 sredovječne osobe iz SAD-a i skenirao im moždane funkcije. Autori kažu da nije sve vrijeme koje smo proveli sjedeći u životu loše za mozak – osobito ako su ljudi uključeni u zadatak koji traži mnogo razmišljanja. Akademik Ivica Kostović ističe da kretanje i fizička aktivnosti povoljno djeluju na mozak, na broj sinapsi koje su efikasnije, aktivnije u motornom, senzoričkom korteksu.

– Fizička aktivnost znači učinkovitiji mozak. Mozak koji se ne kreće je problem jer je čovjek mozak koji se kreće. Dijete u razvoju treba najmanje 60 minuta dnevno jače fizičke aktivnosti, a odrasli minimalno pola sata dnevno, a to ne znači samo pola sata hodanja – kaže Kostović.

Mozak je mlađi kod fizički aktivnijih ljudi. Ali studija, kaže, ima manjkavosti, nejasno je koja je komponenta doprinijela većem volumenu mozga jer mu doprinose i količina likvora i cirkulacija. Stoga bi bilo zanimljivije mjeriti pojedine dijelove mozga, primjerice hipokampus, amigdalu i vidjeti jesu li pri fizičkoj aktivnosti volumenom veći. Usto, studija, kaže, nije longitudinalna, nije praćen mozak ljudi s 30, 40, 50 godina jer bi se mogao usporediti mozak fizički aktivnih i onih koji su to prestali biti. Hrvati se inače u EU najmanje bave tjelovježbom.

– U nas je zdravlje jeftino pa ljudi ne paze na prevenciju. Vani te čeka skup zdravstveni sustav pa ljudi radije ulažu u prevenciju i aktivniji su – kaže Kostović.

Meri Tadinac, prof. biološke psihologije i kliničke neuropsihologije, ističe: – Rezultati istraživanja nisu iznenađujući jer postoji čitav niz nalaza koji povezuju aktivniji život s manjim propadanjem moždanih stanica. No kaže da istraživanje ne omogućuje zaključivanje o uzročno-posljedičnim vezama jer povezanost lagane aktivnosti kao kućanskih poslova i volumena mozga može biti posljedica i općeg zdravstvenog stanja, radnog statusa...

VIDEO Supernamirnice koje trebate imati u svom domu:

Supernamirnice koje trebate imati u svom domu