Europski fondovi za koheziju i poljoprivredu, na kojima hrvatska Vlada inzistira kao svojim prioritetima u pregovorima o novom sedmogodišnjeg proračunu Europske unije, nisu dobro prošli u posljednjem prijedlogu koji je jučer objavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
On predlaže da višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. (VFO) iznosi 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka, što je manje od prijedloga Komisije (1,11 posto), puno manje od onoga što traži Europski parlament (1,3 posto) i što je zapravo u skladu s prethodnim prijedlogom koji su izradili Finci dok su predsjedali Vijećem EU, a čime nitko iz skupine država zvanih “prijatelji kohezije” nije bio zadovoljan.
S druge strane, države koje su velike neto uplatiteljice u europski proračun tražile su da novi VFO iznosi oko 1 posto BND-a. Michelov prijedlog podloga je za teške pregovore koje će premijeri i predsjednici 27 država članica imati na izvanrednom summitu u četvrtak u Bruxellesu. Hrvatski premijer Andrej Plenković pokušava u tim pregovorima izbjeći mogućnost da se Hrvatskoj osjetno režu fondovi u odnosu na iznose koje je dosad imala u sedmogodišnjem proračunu Unije.
No, prema Michelovu prijedlogu, to se ne čini izglednim premda će tek dublja analiza i sam daljnji tijek pregovora pokazati može li Hrvatska biti pošteđena kao zemlja s manje razvijenim regijama i kao država članica koja je najkraće vrijeme uživala u kohezijskim i poljoprivrednim fondovima EU. Kohezijski fondovi bi se, prema Michelovu prijedlogu, smanjili na 323,2 milijarde eura s dosadašnjih 367,7 milijardi ako se ne računa Ujedinjena Kraljevina, odnosno 379,2 milijardi ako se računa i UK koji je izašao iz EU.
Ti tražiš puno ja nudim malo i nađemo se napola !