Počela žetva

I na trećinu manje površina pšenice će biti dovoljno

Foto: Goran Ferbezar/PIXSELL
I na trećinu manje površina pšenice će biti dovoljno
28.06.2015.
u 23:15
I ova žetva protječe u neizvjesnosti oko cijene otkupa: zbog lanjske su ratari zasijali 30% manje
Pogledaj originalni članak

Prvi otkosi pšenice u Slavoniji već su pali, a kako je lani, zbog niskih otkupnih cijena, zasijano 30-ak posto manje te krušarice, ove bi je godine moglo i usfaliti, kaže čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Sa 120.000 hektara požnjet će se jedva 600 tisuća tona, što bi Hrvatskoj moglo dostajati ne završi li znatan dio pšenice u izvozu. Nitko, naime, ne zna koliko je pšenice već prodano "na zeleno" i komu, objašnjava on. No ratare koji će u žetvu više muči ovogodišnja cijena s kojom otkupljivači još nisu izašli i boje se da će kao i proteklih godina biti preniska.

Prešli na soju i repicu

– Da bismo pokrili samo troškove, cijena kilograma trebala bi biti 1,30 kuna, koliko je, primjerice, trenutačna cijena pšenice na francuskoj burzi – kaže Brlošić. Međutim, vjerojatnije je da će se ratari cjenkati kao i lani kad su početnu cijenu od 1,05 kuna jedva digli na 1,15 do 1,20 kuna, objašnjava on, što bi imalo smisla da su i u nas cijene herbicida, fungicida, a i ostalog, 20-ak posto jeftinije, kao u istočnoj Srbiji.

Niska otkupna cijena, premali urod zbog bolesti, vremenski uvjeti koji nam nisu bili naklonjeni te financije razlog su što su brojni hektari još jesenas preorijentirani na uljanu repicu, suncokret ili soju na koju se može ostvariti i dodatni iznos potpora – kaže Brlošić. Ističe kako bi bila katastrofa da ni pšenice više nemamo dovoljno i ovisimo o uvozu kojeg ćemo skuplje plaćati nego što otkupljivači danas plaćaju seljacima. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže kako ne očekuju znatan rast ni znatan pad otkupnih cijena pšenice u odnosu na lani jer je u zemljama u okruženju žetva obećavajuća, a ima i zaliha, primjerice u Vojvodini.

– Cijene će biti tržišne, a kako smo na jedinstvenom tržištu EU, ratari slobodno svoju pšenicu mogu prodavati svuda gdje mogu biti konkurentni i dobiti bolju cijenu – kaže N. Barišić. Domaće potrebe, uključujući i sjemensku pšenicu, iznose 500 do 550 tisuća tona, a s prinosima između četiri i pet tona po hektaru bit će je i 600 tisuća tona. Naravno, to nije ni blizu rekordnih milijun tona iz 2013. kad smo i izvezli 411 tisuća tona.

Za višu klasu više novca

No, treba razmišljati i o kvaliteti. Lani smo, primjerice, uvezli 80.000 tona pšenice samo zato što nam nedostaje boljih sorti za preradu, tako da će se od ove godine na tržištu prvi put primjenjivati Kodeks za otkup žitarica i uljarica Žitozajednice, koji je dobrovoljan. Kodeksom se pšenica za ljudsku prehranu dijeli u tri kategorije. Prvu, ekstrakvalitetu, čini pšenica s udjelom proteina većim od 14 posto, drugu sa 12,5 do 14 posto proteina, a u trećoj, kakve je u nas čak 80 posto, udio je 10,5 do 12,5 posto.

– Viša klasa u konačnici će značiti i višu cijenu pa će ratari ubuduće više raditi na poboljšanju kvalitete, što izmjenom sortimenata, što boljom agrotehnikom – uvjerena je N. Barišić. Klasifikaciju pšenice razradom kvalitete imaju sve zemlje EU, čime povećavaju konkurentnost i nagrađuju poljoprivrednike koji više ulažu u proizvodnju.

>> Crkvenac: Industriju je ugušio jak uvozni i interesni lobi. Ja to nisam uspio spriječiti

>> Kako znanstvenici ekonomisti vide istočnu Hrvatsku za 35 godina i kako tu viziju ostvariti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

MA
malaplava
17:12 29.06.2015.

bit će dovoljno ako ne rasprodaju na svjetskom tržištu po dobroj cijeni..

Avatar d-ano
d-ano
00:50 29.06.2015.

OD kad imamo nasu drzavu jos nisu za cetvrtinu stoljeca uspjeli da donesu na vrijeme otkupnu cijenu,,,,,,,nista novo,,,,,,,