Vijest da je ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći dr. Vlasta Jasprica-Hrelec smijenjena zbog godina aktualizirala je pitanje dobi odlaska u mirovinu. Gube li hrvatski zaposlenici radne sposobnosti nakon 65. rođendana? Stručnjaci kažu da ne.
Procjena stanja
Dapače, tvrde da stariji zaposlenici zbog iskustva višestruko vrijede, ali i upozoravaju da njihov ostanak na poslu ne smije ići na štetu novih radnih mjesta.
– Treba produljiti radni vijek jer je, uostalom, i životna dob dulja nego prije stotinu godina. Najvažnije je procjena stanja: netko i sa 45 godina može biti nesposoban za rad. Tvrdnje da stariji zauzimaju mjesta koja bi trebali preuzeti mlađi ne stoje jer u nas se “ispražnjena” radna mjesta gase – navodi voditeljica Službe za gerontologiju zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić. Zagrepčanin Tomislav Kelemen radio je do 71. godine u Končarovu Institutu za elektrotehniku, a i sada ga zovu “za pomoć”.
– Bio mi je užitak raditi, poslodavac me trebao, a postojala je i zakonska mogućnost za takvo što – navodi Kelemen uz upozorenje da su tu moguće i zloporabe jer radno mjesto “ne smije biti sinekura”.
Prisilna mirovina
Za razliku od Kelemena, liječnica Ana Stavljenić-Rukavina točno je na 65. rođendan morala otići iz KBC-a Zagreb, a nedugo nakon toga zahvalili su joj se na suradnji i na Medicinskom fakultetu.
– Nema razloga da se ljude koji su iskustvo stjecali desetljećima ne stavi na savjetodavna ili rukovodeća mjesta. Mogu samo zamisliti kako je ljudima koji nakon godina aktivnosti odjednom moraju u mirovinu, a nemaju širok krug interesa i hobija. Stoga se bavim humanitarnim radom – kaže A. Stavljenić-Rukavina.
Porezne olakšice za tvrtke koje zadrže starije radnike
Otkako je Hrvatska stranka umirovljenika “osvojila” tri mjesta u Saboru, umirovljenici su se aktivirali i u politici. Gotovo da i nema zaseoka u Hrvatskoj gdje HSU nema svoju podružnicu, gdje se umirovljenici poput kakvih ambicioznih mladića i djevojaka ne bore za svoja i prava svoje djece. Razvijene države, kao što je Njemačka, uvele su porezne povlastice te dodatne stimulacije za produljenje radnog vijeka, te uvjetovanje zapošljavanja mlađih zadržavanjem starijih zaposlenika. To bi moglo pomoći Hrvatskoj – zabrinjavajuće je da na jednog umirovljenika u nas dolazi 1,45 zaposlenika.