I pedofili mogu u Sabor čim izdrže kaznu, a Vlahušić ne

Saborska je većina bez oporbe usvojila proceduralno i sadržajno kontroverzne izmjene Zakona o izboru zastupnika, ali mijenjajući više puta stajalište o političkoj kandidaturi osuđenika posve su se pogubili. Spašavajući sebe od sramote i Čačića od “političke likvidacije”, izglasali su amandman Mirele Holy s posljedicama koje sigurno nisu htjeli.

I bez toga izgledno je da ih čeka još jedna lekcija Ustavnog suda. Pitanje je može li se uskraćivati jedno od temeljnih ljudskih prava i nakon izdržane kazne te osobito zadovoljava li to ustavni zahtjev razmjernosti, na kojem inzistira i Europski sud za ljudska prava.

Amandman Mirele Holy

Zastupnica Holy potvrdila nam je da je u dobroj vjeri, jer nije pravnica, predložila amandman, koji je bio prijedlog GONG-a, a sadržajno isti, samo s drugom numeracijom, dan prije predlagala je i Jadranka Kosor. U oba prijedloga spominju se tri skupine kaznenih djela iz glave IX, X i XXVIII, a u obrazloženju, očito pogrešno, samo IX i XIV!?

Isto su predlagali i Laburisti, ali vladajući su sve to odbili, prvo tvrdeći da bi to bilo protuustavno, a dan poslije ipak su predložili da svi osuđeni na kaznu dulju od šest mjeseci zatvora, dok god ne budu posve rehabilitirani, ne mogu biti kandidati za Sabor. Peđa Grbin u Saboru je tumačio kako zbog digniteta politike neće biti moguće kandidirati počinitelje teških kaznenih djela sve dok im traje rok za rehabilitaciju – od tri do 20 godina. To bi zakačilo i Radimira Čačića, pa je nakon intervencije premijera Zorana Milanovića iz Bruxellesa, umjesto lex Čačić prihvaćen amandman Mirele Holy. I po njemu se zabrana kandidiranja odnosi na osuđene na šest mjeseci zatvora koji izdržavaju kaznu ili je trebaju izdržati u trenutku raspisivanja izbora, dok je rehabilitacijski rok sada prepreka samo ako su kandidati osuđeni za zločine protiv čovječnosti, teška ubojstva i zloporabu položaja i ovlasti.

Dakle, nisu obuhvaćena sva kaznena djela za koja se može izreći dugotrajni zatvor te deseci drugih s kaznom iznad osam godina zatvora, puno težih od “zloporabe položaja i ovlasti” s kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora. Za čitav niz zločinaca: pedofila, silovatelja, svodnika, razbojnika, iznuđivača, perača novca, “običnih” ubojica, terorista, veleizdajnika, špijuna... pravilo o nemogućnosti kandidiranja dok nisu posve rehabilitirani neće vrijediti tako da mogu biti kandidati za Sabor čim izdrže zatvorsku kaznu, pa se i iz zatvora mogu kandidirati ako su osuđeni na manje od šest mjeseci zatvora jer je tek kazna dulja od te prepreka za politički angažman.

Osuđenik u Saboru

Čak je i pedofil koji je izazvao smrt djeteta u pogledu rehabilitacijskog roka tretiran bolje od osuđenog za zlouporabu položaja. Premda je Sabor svoj odnos prema pedofilima ranije pokazao time što je rokove za rehabilitaciju udvostručio samo za njih! Ružno je da se takvo što, makar i samo teoretski, može predbaciti Saboru, premda nas primjer osnivanja pedofilske stranke upozorava na oprez.

Ali, neki apsurdi već su tu. Uvjetno osuđeni zastupnik Ivan Drmić za pokušaj podmićivanja vrhovnih sudaca na petogodišnjoj je kušnji, a rehabilitiran će biti tek 2020. Da je osuđen za zloporabu položaja, kao Andro Vlahušić, ne bi se mogao opet kandidirati za saborskog zastupnika. Iako Vlahušić ima rok kušnje od samo godinu dana, za njegovo kazneno djelo uračunava se i trogodišnji rehabilitacijski rok u kojem se ne može kandidirati. Za lokalne i predsjedničke izbore to ne vrijedi jer tamo kandidati mogu biti i osuđenici. Od njega je, što se parlamentarne karijere tiče, u boljoj poziciji i Željko Sabo, čak i ako bude pravomoćno osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora, jer je i kod njega riječ o mitu pa se može kandidirati čim izdrži kaznu, a osude li ga na manje od šest mjeseci, već i na sljedećim izborima.

Jedino je pitanje bi li primjena ovog zakona na Vlahušićev slučaj bila zabranjena retroaktivna uskrata prava, ali u tom slučaju nije bilo potrebno čitav Sabor preokrenuti jer se ni lex Čačić onda ne bi mogao odnositi na Radimira Čačića, nego tek na sve buduće počinitelje kaznenih djela. Struka nije konzultirana, a Peđa Grbin, Ingrid Antičević Marinović i vladajući pravnici bili su usredotočeni na politički rasplet. U uređenim demokracijama baš zbog digniteta parlamenta zakonodavna se procedura poštuje bez izuzetka, kao što to čine pirotehničari, liječnici, sigurnosne službe...

>>Sabor donio Zakon o izboru zastupnika, evo tko se (ne) može kandidirati na izborima

>>Čačić o izmjenama Izbornog zakona: Ovo je zrela i moralna odluka Hrvatskog sabora