I Puhovski želi manje ovlasti predsjednika

Čak pet inicijativa za promjenu Ustava predstavit će razni predlagači: SDP, pučki pravobranitelj, državna revizorica, pravobraniteljica za djecu te Žarko Puhovski, danas na sjednici saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, čiji je predsjednik Vladimir Šeks.

Ništa mimo šefa
Puhovski će predložiti rezanje ovlasti predsjednika Republike i prelazak na čisti parlamentarni sustav. Tako će se o promjeni sustava razgovarati u Saboru, iako je premijer Sanader izjavio da o tome u HDZ-u uopće nije bilo govora, i to dan nakon što je takve promjene najavio Šeks.

Valja reći i da Šeks kao predsjednik Odbora nije bio obvezan pozvati sve inicijatore promjena Ustava, osim ovlaštenih predstavnika, tako da Puhovskoga  nije morao zvati niti se o tom prijedlogu mora raspravljati. Ipak, teško da to sve znači da Šeks otvara tu temu mimo volje šefa stranke Sanadera. Kako bilo, ideja kresanja ovlasti predsjednika Republike ostat će tako na političkom tržištu, no iz SDP-a, bez kojega ne može biti ustavnih promjena, poručuju da za takvu promjenu neće biti. 

Kako bilo, ideju o prelasku na čisti parlamentarni sustav u javni prostor lansirao je Smiljko Sokol, iako je on bio idejni autor polupredsjedničkoga sustava, nastaloga za Božić 1990. godine. Sokol kaže da to predlaže zato što se Hrvatska mora opredijeliti za jedan ili za drugi sustav, dok je sad na snazi neka vrsta, kako ga naziva, četvrtpredsjedničkog sustava.

Temelj kontinuiteta
Upravo on je nedavno okupio nekoliko profesora s politologije i prava, među njima i dvojicu bivših ministara. Ta se grupa proteklih tjedana sastajala, no na kraju su gotovo svi odustali, Sokol je neformalno kontaktirao sa Šeksom, a Puhovski je uputio inicijativu u Sabor.  Stav protivnika takvih promjena iz reda ustavnih pravnika dosad se i nije čuo, pa valja podsjetiti kako profesor ustavnog prava Branko Smerdel upozorava da Ustav treba biti temelj uspostavljanja kontinuiteta i stabilnosti demokratskog pravnog i društvenog poretka.

Ideja je, dakle, kao što je Tuđman bio jedini predsjednik u polupredsjedničkom sustavu, da tako i Mesić ostane jedini predsjednik koji ima ovlasti u vanjskoj politici, obrani, tajnim službama. Smerdel se zalagao za kontinuitet i prije osam godina te je tada, kad je Ustav okrivljivan za lošu praksu, upozoravao kako je demokratski potencijal Ustava iz 1990. godine bio potpuno potisnut u praksi.