Jedan od najvažnijih Plenkovićevih ljudi je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova koji od izbijanja koronakrize vodi i Nacionalni stožer civilne zaštite. Uvijek je smiren i staložen i teško ga je izbaciti iz takta. Kako kaže, sporo govori jer važe svaku riječ i rečenicu te ne želi da mu jezik bude brži od uma. U životnom intervjuu za Večernji list Božinović otvoreno govori o borbi s dvjema teškim krizama, najprije migrantskom, zatim i epidemiološkom, o aktualnim političkim zbivanjima, skorašnjim izborima, najnovijoj aferi s vjetrenjačama. Otkrio nam je i zašto je ošišao dugu kosu te koju muziku sluša.
Vodili ste borbu protiv dviju teških kriza – najprije migrantske, a onda i epidemiološke. Koju je borbu bilo teže voditi?
Bilo bi mi drago kad bih mogao reći da su te dvije krize iza nas, ali, nažalost, nisu. Svaka je izazovna na svoj način, ali epidemija nepoznatog virusa sigurno je rizičnija jer, u konačnici, odnosi živote. Mi smo velikim znanjem naše epidemiološke i ukupne zdravstvene struke te iskustvom i predanošću policije i svih operativnih snaga civilne zaštite uspjeli stvoriti vrlo zadovoljavajuću situaciju i prije nego što je to bilo moguće predvidjeti kako će se razvijati. Naravno, moramo ostati oprezni i odgovorni jer, dok virus kruži u našem bližem i daljnjem susjedstvu, nemamo pravo na potpuno opuštanje. Što se tiče migrantske krize, s njom ćemo se nositi godinama jer je danas oko stotinu milijuna ljudi u svijetu u pokretu, a dobar dio njih želi u Europu, dakle i preko Hrvatske. Budući da EU više nije otvorena za migrante, mi već nekoliko godina šaljemo jasnu poruku da nećemo dopustiti ilegalne prelaske na hrvatski teritorij. Dakle, uspješno se nosimo s kriznim situacijama jer nam je jasno što je hrvatski interes i kako ga zaštititi.
Video: Ministar Božinović: Nek' humor ostane smiješan
Očekujete li da će migrantska kriza ponovno eskalirati? Vaš kolega u BiH Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti, podnio je ostavku zbog, kako kaže, različitog pogleda na migrantsku krizu između njega i člana Predsjedništva Šefika Džaferovića koji je iz SDA, pri čemu je očito kako se Radončić zalagao za to da BiH ne postane neka vrsta hot spota za migrante... Očekujete li s obzirom na to dodatnu “gužvu” na granicama?
Fahrudin Radončić političar koji je ispravno dijagnosticirao problem ilegalnih migracija i pokušao je dati sve od sebe kako bi zaštitio interese BiH. On nije imao dvojbe da su nezakoniti prelasci migranata preko državnih granica sigurnosni problem i za to je, kao resorni ministar, osjećao odgovornost i potrebu da nešto napravi. Prije njega se migrante puštalo, pa i poticalo, da ilegalno ulaze u Republiku Hrvatsku. Njegov je mandat pokazao da BiH može zaustaviti migracije ako za to postoji politička volja. Ako je nema, onda će biti više posla za hrvatsku policiju, koja će s tim izazovom i ubuduće znati izaći na kraj.
Unatoč demantijima o nehumanom postupanju prema migrantima, zašto nevladine udruga i aktivisti na račun Hrvatske upućuju optužbe da krši ljudska prava migrantima i prema njima se odnosi nehumano? Koji je zapravo cilj tih udruga i što stoji iza tih silnih optužbi na Hrvatsku?
Svi koji nastupaju s tih pozicija nisu humanisti kakvima se nastoje predstaviti. Što bi bio njihov cilj možemo samo pretpostavljati, ali da im je na srcu dobrobit tih ljudi, njihov bi pristup bio posve drugačiji. Međunarodno pravo u vezi s migracijama još nije izgrađeno i to je osnovni razlog prijepora koji postoje i na nacionalnoj i međunarodnoj sceni. Zagovornici migracija ne prave razliku između izbjeglica i migranata, i optužuju vlade i nacionalne institucije koje rade svoj zakonit posao. Imaju oni i svoje istomišljenike u Hrvatskoj, koji koriste svaku priliku da nas optuže za nehuman odnos, a hrvatska je policija dosad spasila od sigurne smrti mnogo više migranata nego što će ih oni vidjeti u životu. Svi mi želimo pomoći čovjeku u nevolji, ali stalna briga o onima koji nastoje, kršeći naše zakone, prijeći preko Hrvatske ne smije i neće postati naš način života. Mogu razumjeti da nekome ne bi smetalo da u Hrvatskoj budu deseci tisuća migranata, ali sam siguran da golema većina hrvatskih građana ne želi takav scenarij. To ne znači da oni nemaju osjećaj za probleme tih ljudi.
Ali i u Parlamentu EU napadali su vas zbog navodnih policijskih grubosti prema migrantima...
Kritike su dolazile isključivo iz reda europske ljevice, a naši zastupnici iz SDP-a tamo se nisu ni pojavili. Valjda nisu mogli odabrati stranu kao, doduše, po ovom pitanju ni njihovi kolege u Hrvatskoj. Ovdje je ritam ustaljen, najprije dobijemo upit neke udruge, onda prije nego što uspijemo odgovoriti nastupaju neki, uglavnom isti, novinari iz inozemstva, pa onda predstavnici određenih institucija i na kraju zastupničko pitanje iz reda oporbe. I tako u krug, od tzv. nestanka djevojčice kad su svi odreda pravili pritisak na policiju, kojoj je trebalo godinu dana da dobije potvrdu iz Bejruta kako ju je “ucviljeni“ otac zapravo ostavio u Libanonu, državi koju nikad nije napustila. Pa sve do ovog posljednjeg tzv. slučaja plasiranja fotografija migranata kojima je hrvatska policija navodno crvenom bojom nacrtala križeve na tjemenu, i to na prvi dan ramazana. To su ružne neistine koje se plasiraju u medije bez ikakve provjere i nanose štetu Republici Hrvatskoj. Najgore je kad se tim pitanjem manipulira iz unutarnjopolitičkih motiva što nikad neću, da se još jednom rodim, razumjeti. A što se tiče cijenjenih zastupnika europske ljevice, njima sam u Bruxellesu jasno poručio da nam kažu koliko su tih migranata, koji ionako žele doći u njihove zemlje, spremni primiti i zbrinuti kako bi Hrvatska mogla pomoći u njihovu transportu prema najvišim civilizacijskim i humanitarnim standardima. Naravno da nisu rekli - dakle nijednog.
Što se tiče epidemije stalno se spominje taj drugi val. Bude li ga, hoćemo li se vratiti restrikcijama kakve smo imali ovog proljeća?
Nema potrebe zazivati drugi val i podgrijavati neizvjesnost, to ne koristi ni ljudima ni gospodarstvu, svi se moraju reaktivirati, što prije i što bolje, želimo ostaviti tu ekstremnu situaciju koju smo proživjeli, iza nas. Danas o virusu znamo bitno više iako je to i dalje nova i nepoznata bolest za koju još nema lijeka ni cjepiva. U proteklom razdoblju postavili smo, pripremili i kalibrirali sve sustave, od javnozdravstvenog do sigurnosnog, imamo iskustvo i rezultate. Sa svime time, objektivno, lakše se možemo nositi s eventualnim drugim valom epidemije.
Zašto, po vašem mišljenju, SDP i Restart koalicija nikada javno nisu pohvalili rad svog epidemiologa Branka Kolarića, koji je asistent aplikacije Andrija i član Znanstvenog savjeta Vlade RH, već konstantno napadaju rad Stožera i odluke s kojima se usuglasio i SDP-ov epidemiolog Branko Kolarić kao član Znanstvenog savjeta Vlade RH?
Zato što od početka nisu razumjeli da se u ovoj pandemiji borimo za živote i zdravlje ljudi. Jer, da jesu, ponosno bi isticali da je i njihov član dio tima koji se bori s koronom. Ovako su podlegli sitnom politikantstvu, kao da je netko planirao da nas pogodi epidemija. Pohvaliti dr. Kolarića značilo bi pohvaliti i dr. Beroša i dr. Markotić i dr. Capaka i dr. Grbu Bujević, a to bi onda značilo i pohvalu Vladi. A to je za takve „humaniste“ previše. Zato su, kako se situacija popravljala, počeli izlaziti iz autoizolacije te su sa slabljenjem virusa postajali sve hrabriji i agresivniji, pa su govorili da bi oni napravili bolje ovo ili ono, kao da im je netko branio da daju svoj doprinos. Možemo samo zahvaliti Bogu da oni nisu na vlasti svaki put kad nam je kao naciji najteže!
Sad se pak razbuktala politička borba, vi ćete biti nositelj u 6. izbornoj jedinici. Očekujete li grubu kampanju? Vama će očito glavni suparnik biti SDP-ovac Davorko Vidović…
Ne da očekujem, već se vidi iz aviona da cjelokupna oporba, i slijeva i s krajnje desnice, vodi žestoku kampanju, i to protiv HDZ-a. Nema u njihovim programima ništa afirmativnog, ničeg što bi Hrvatskim biračima jamčilo da bi im s njima na vlasti bilo bolje. Zbog toga će ponovno izgubiti izbore jer podcjenjuju pamet birača. Izbor je prilično jednostavan; Hrvatsku u idućem razdoblju može voditi ili Andrej Plenković ili Davor Bernardić. S obzirom na to da Bernardića ne vide kvalitetnim rješenjem ni unutar SDP-a, jer tamo nije među prvih nekoliko najpopularnijih političara, ne znam kako očekuju da će birači u njemu prepoznati nešto što ni oni sami ne vide. A kad ti je predvodnik prilično ispod razine potrebne za pobjedu, onda postaješ agresivan, nekulturan, svađalački nastrojen, zaslijepljen bijesom i u tome leže razlozi njihove grubosti.
Kako je u vrhu stranke prihvaćena ova nova korupcijska afera u kojoj su uhićeni mahom članovi HDZ-a?
Naravno da nas je to neugodno iznenadilo, ali kod takvih situacija nema i ne smije biti kompromisa, zato je vrh Vlade i stranke reagirao vrlo promptno i oštro. Time se šalje široka poruka da nema mjesta korupciji ni bilo kakvom drugom protupravnom ponašanju.
Bi li vas ova afera mogla koštati izbora?
Naravno da ne može jer je to (ne)djelo pojedinaca. Koliko god neugodna, ova je afera krunski dokaz slobode i neovisnosti institucija te da se stranka i Vlada rješavaju onih koji su detektirani u nekom korupcijskom kontekstu bez obzira na tajming i osobu o kojoj je riječ. Za razliku od naše oporbe kojoj su puna usta borbe protiv korupcije, a vodi ih skupina dokazano korumpiranih i za lopovluk presuđenih političara. Lider SDP-a je dobio 263.000 kuna da bi sa svoje političke pozicije pogodovao privatnoj kompaniji. U nekoj urednoj političkoj organizaciji to bi bio razlog za trenutačni odstup. Umjesto toga zauzeli su poziciju da stvaranjem buke po principu ”drž’te lopova!“ zagluše činjenicu da je taj slučaj, što bi rekao jedan vaš kolega kolumnist, doista primjer korupcije. Najgore za njih je da birače toliko podcjenjuju misleći da dobivanje dara od 35.000 eura spada u zonu tolerantnosti. Ima, siguran sam, puno mladih ljudi koji bi bili sretni da dobiju takav dar, a vjerujem da bi, za razliku od gospodina, uspjeli i završiti tu specijalizaciju.
Vi vrlo rijetko istupate svjetonazorski i gotovo nikad se ne prepucavate s političkim suparnicima. Kažu za vas da je vaša jedina ideologija – Hrvatska.
To je rekao jedan drugi vaš kolega, valjda zato što sam se tijekom svoje karijere najčešće bavio zaštitom hrvatskih interesa u širem, međunarodnom kontekstu. Iz vlastitog iskustva tvrdim da je u suvremenom svijetu bez poznavanja procesa i aktivnog djelovanja u okruženju, Europi i svijetu, teško kvalitetno štititi naše interese. Uzmite samo poziciju našeg premijera u Europskoj uniji iz koje nam dolazi više od 80% javnih investicija, iz koje će nam doći 20 milijardi u idućem razdoblju, o čemu odlučuju ljudi u čiji je izbor bio ne samo izravno involviran već je presudno i utjecao. E sad, kad govorite o ideologiji, ja odgovorno tvrdim da bih bio ponosan na svakog hrvatskog političara koji bi imao takav, za državu neprocjenjiv, ugled, bez obzira iz koje opcije dolazio. Ali, stvari stoje tako da njegove hrvatske konkurente u toj ulozi možete zamisliti samo kao likove u crtićima i drugim fikcijama koje bude dječju maštu.
Sa slovenskim kolegom Alešom Hojsom očito imate vrlo dobre odnose. Kako biste ocijenili hrvatsko-slovenske odnose danas? Kao da su procvjetali otkako je tamo na vlast došao Janša…
Janša je došao na vlast u Sloveniji u trenutku kad se već počeo širiti COVID-19 iz Italije i odmah je, za razliku od bivše vlade, zauzeo politiku lockdowna, čime je efikasno suzbio početak eksponencijalnog rasta broja oboljelih. Njegovi su nam prethodnici zamjerali kontrolne mjere koje smo poduzeli na graničnim prijelazima, a to je bio jedini način da se zaštitimo. Tih sam dana često bio na telefonskoj vezi s ministrom Hojsom i rješavali smo probleme u nekoliko minuta jer smo pragmatični i znali smo što je zajednički interes i Hrvata i Slovenaca. Zato mi je bilo važno da ga i upoznam u Omrožu nakon što se epidemija primirila i da dogovorimo daljnju operativnu suradnju, pogotovo u području prometa i turizma.
Pobijedite li na izborima, ima li buduća HDZ-ova Vlada namjeru riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom? Jer očito je kako su i Slovenci i Hrvati umorni od tog pitanja granica koje uvijek otvara i niz drugih pitanja?
Naše su pozicije tu jasne, kao i volja da bilateralno riješimo sva otvorena pitanja i u tome sam optimist. Međutim, još važnije, ova je kriza pokazala da su hrvatsko-slovenski odnosi prošli najteži test od raspada bivše države, što je jako bitno za naše građane, koji su u svemu upućeni jedni na druge.
Kakvo je sada stanje u Savudrijskoj vali, u posljednje se vrijeme ne čuje za incidente?
Hrvatska policija na području Savudrijske vale, sukladno zakonskim ovlastima, provodi redovite mjere zaštite granice i postupa u svim slučajevima mogućih incidenata koji bi mogli dovesti do njezine povrede. Dakle, može se reći da je stanje redovito.
Može li turistička sezona, ako dođe dosta turista, biti sigurnosni epidemiološki rizik?
Poduzeli smo sve da u postojećim okolnostima budemo spremni za sigurnu turističku sezonu i da iz nje izvučemo najbolje što se može. Svi smo svjesni da će dolazak turista ovisiti o mnogo čimbenika u njihovim zemljama, od preporuka za putovanja do situacije u različitim europskim regijama i, napokon, o ekonomskoj situaciji koju je ostavila koronakriza. Ministarstvo turizma poduzima brojne akcije, a upravo su Hrvatsku neki od vodećih svjetskih medija preporučili kao sigurnu zemlju za ugodan odmor. Nadamo se najboljem, pa i u ovakvoj turističkoj sezoni, no bitno je da imamo razrađene scenarije i mehanizme za svaku epidemiološku situaciju. Nitko nije ugrožen, ni naši ljudi ni naši gosti.
Prema vašoj procijeni, što mislite kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen? Postoje li za to još kakve prepreke?
Komisija je u jesen prošle godine potvrdila da je Hrvatska osigurala punu primjenu schengenske pravne stečevine i potrebnu razinu zaštite svoje vanjske granice, koja je ujedno najduža vanjska kopnena granica EU, a kada Hrvatska postane članicom schen
genskog područja, ujedno će biti i vanjska granica tog prostora. Nakon što je našu tehničku spremnost potvrdila Europska komisija, u tijeku je odgovarajući postupak u Vijeću koji u konačnici treba rezultirati političkom odlukom o pristupanju Hrvatske schengenskom području. Nije bilo očekivati da će se ta odluka donijeti tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, već je realnije – a tako smo i prenosili – da se o tom pitanju odlučuje nakon što predamo palicu aktualne predsjedavajuće Vijeća EU sljedećem rotirajućem predsjedništvu, koje nakon Hrvatske preuzima Njemačka.
Tri ste godine na čelu najvećeg resora. Što biste izdvojili kao najvažnija postignuća u svojem mandatu?
Izdvojio bih opremanje policije i poboljšanje materijalnog statusa policijskih službenika. Riješili smo dugogodišnje i nedopustive probleme, ispravili niz nepravdi iz prošlih mandata. Usto, povukli smo velika sredstva iz EU fondova za modernu opremu granične i drugih rodova policije, a nismo time opteretili hrvatski proračun. Moglo se to i prije, da su prethodnici uopće znali da sredstva postoje i kako ih povući. Već tri godine efikasno štitimo našu i europsku granicu iako nam migrantska kriza pred pragom ne jenjava. Ispunjavanjem tehničkih uvjeta za Schengen, realizirali smo važnu stratešku odrednicu MUP-a, Vlade i države, do našeg članstva u Schengenu preostaje još samo politička odluka država članica. Nadomak smo cilju.
U slučaju da HDZ na izborima pobijedi i formira Vladu, biste li voljeli ponovno biti ministar unutarnjih poslova ili bi vam ipak bila draža neka druga funkcija?
Andrej Plenković će, uvjeren sam, sastavljati i buduću hrvatsku Vladu jer Hrvatskoj ne trebaju eksperimenti, a ja ću se prikloniti njegovim legitimnim planovima, kakvi god oni bili.
Video: Konferencija za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite (21.02.2020)
Nedavno ste postali djed. Kakav je osjećaj držati unučicu u ruci? Imate li dovoljno vremena za igru s njom?
Kiara je u život naše obitelji unijela mnoštvo smijeha, ljubavi i topline. U ovih 14 mjeseci otkad je ušla u naš svijet i obogatila ga onako kako nisam mogao ni zamisliti, osjećam se kao novi čovjek. Nakon dvije kćeri, koje imaju posebno i nezamjenjivo mjesto u mom srcu i na koje sam iznimno ponosan, nisam ni slutio koliko se snažni osjećaji razviju kada u naručju držite dijete svojega djeteta. Njezini su osmijeh i vedrina neodoljivi. Oborila je s nogu cijelu obitelj. Ovih je dana i prohodala, a ono što mi jako nedostaje s njom je upravo vrijeme. Da ne spominjem kako sam se osjećao kada je više od dva mjeseca nisam vidio, koliko je trajala izolacija zbog korona krize. I baš u to vrijeme proslavila je svoj prvi rođendan. E toga dana mi je bilo posebno emotivno teško, gledati je samu s tortom i prvom rođendanskom svjećicom. To su trenutci i slike koje pamtite dok ste živi. Ona je moja prva unučica i u budućnosti priželjkujem još unučadi jer, kako sam već negdje i kazao, svrhu svoga postojanja zaokružio sam onoga trenutka kada sam postao djed.
Rođeni ste u Puli, ali su vaši podrijetlom iz Boke kotorske. Gdje ste proveli djetinjstvo i mladost – u Istri ili u Boki?
Da, rođen sam u Puli jer je u to vrijeme moj otac tamo službovao. Ne sjećam se Pule jer smo se već s godinu dana preselili u Split, a potom u Tivat, gdje sam proveo mladost i djetinjstvo. Toga se vremena sjećam i za nj me vežu lijepe uspomene. Odrastao sam kao sin jedinac okružen ljubavlju i pažnjom, a svoje požrtvovne roditelje pamtim kao blage i brižne.
Kako ste upoznali suprugu? Je li to bilo na prvi pogled?
Bez supruge danas ne bih bio ovo što jesam, a ljepota je našeg odnosa u povezanosti, bliskosti i poštovanju. Moram priznati da sam se zacopao preko ušiju, i da, bilo je to na prvi pogled. Tako da ne samo da me unučica vrti oko prsta, rekao bih i da moja Jasna ima jednaku takvu moć jer njoj ni za što nikada nisam znao reći „ne“. Puno razgovaramo i iznimno mi je važno njezino mišljenje. Upoznali smo se još kao klinci u Tivtu, njoj je tada bilo 17 godina i bila je najljepša i najpametnija djevojka u gradu, a u mojim očima i srcu i danas je ista ta djevojka.
Navodno ste imali dugu kosu kao mladić. Je li to bio modni ili rokerski izričaj?
E da, nekada sam bio i mlađi i imao dužu kosu nego danas, ali s Jasnom su došle i škare. Naime, ošišala me nedugo nakon što smo postali cura i dečko, a to se ponovilo i tijekom ove krize s koronom. To su neke uspomene koje ne zaboravljate. Što se glazbe tiče, slušao se Pink Floyd, Deep Purple, The Rolling Stones. Na Stonese sam ponosan jer su i tijekom epidemije pokazali da su top, jer su napravili sjajnu, svojevrsnu himnu lockdowna, pjesmu „Living in a ghost town“. Inače, znalo se slušati i B.B. Kinga i Roda Stewarta. Kada je u Zagrebu imao svoj koncert 2019., sa suprugom sam bio tamo, jedan od boljih izlazaka koje smo u ove tri godine imali. Ali nisu to jedine naše dogodovštine, bilo ih je na pretek. Brak kakav imamo nas dvoje želimo i svojoj djeci.
Je li vam neka strana zemlja posebna draga? Gdje biste još mogli živjeti?
Jedna je domovina. Iako sam se u životu selio na više strana, vjerujte, u Hrvatskoj je najljepše.
Kako je bilo u najtežim trenucima kad je bilo gotovo 100 novooboljelih dnevno? Jeste li se bili uplašili da će virus izmaknuti kontroli?
Kada rješavate krizu, nema mjesta za strah i zabrinutost, jednostavno prihvatite izazov koji je pred vama i imate samo jedan cilj, a to je rješenje situacije. Kažu da je strah jedno od najjačih oružja neprijatelja koje će iskoristiti protiv nas. Stoga u ovoj borbi protiv nepoznatog nije bilo mjesta strahu i zabrinutosti, već promišljanju i odlučivanju. Istina je da su mnoge situacije zahtijevale i hrabrost i odlučnost. U ovoj kriznoj situaciji najveća motivacija da se riješi problem bila je ujedno šansa da date najbolje od sebe. Za uspješno svladavanje problema potrebne su tri nužne komponente – potrebno je znati, misliti i vjerovati. Vjerovali smo struci i pouzdali se u disciplinu i odgovornost naših građana, to je bio ključ rješenja.
Vize za Ameriku, hoće li se uskoro ukinuti?
Uvjeren sam jer predano radimo na tome. Upravo smo prije desetak dana na videokonferenciji ministara EU i SAD-a razgovarali i o toj temi. A ovoga tjedna nam je i s najviše razine u Europskoj komisiji potvrđeno da je Hrvatska vrlo blizu ostvarenju toga cilja. Nakon Poljske, koja je u Program izuzeća od viza uključena u studenom prošle godine, Hrvatska je najizgledniji sljedeći kandidat.
Otkad poznajete Plenkovića? Družite li se privatno?
Premijera poznajem godinama još iz vremena u Ministarstvu vanjskih poslova, više od dva desetljeća. Obojica smo radoholičari tako da vremena za privatna druženja zapravo nema, ali zato se gotovo svakodnevno ili čujemo ili vidimo o raznim temama.
Živite u Zaprešiću?
Kažu da nas život odvede upravo onamo gdje i trebamo biti. Zaprešić je prekrasan i nisam ni trenutka požalio što smo taj grad odabrali za život. Štoviše, preporučio bih ga mladim obiteljima, to je oaza opuštenosti.
kome ovaj laze zasto je smjenio Kajkica tko postavlja pozare gdje su imena