I seoska djeca sve deblja jer je igru na otvorenom zamijenilo računalo

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvati su po pretilosti deveti u svijetu. Čak 61,4 posto Hrvata ima prekomjernu težinu. Zabrinjava što se u toj brojci kriju i mnoga djeca i adolescenti. U posljednjih dvadesetak godina u Europi se broj debele djece udvostručio. Prema stručnim procjenama, nove generacije djece mogle bi biti prve poslije dugo vremena koje neće doživjeti dob svojih roditelja zbog bolesti povezanih s debljinom.

No neki domaći podaci alarmantniji su čak i od ovih. Samo su četiri godine trebale da se učetverostruči broj prekomjerno uhranjenih dječaka petih razreda u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Višak kilograma 2006. imalo je 8,5 posto dječaka te dobi, a danas ih je čak 31,7 posto. Do ovih je podataka došla dr. Zrinka Puharić iz Službe za školsku medicinu županijskog Zavoda za javno zdravstvo, usporedbom mjerenja sa sistematskih pregleda.

– Taj je skok malo manji među osmašima, sa 15,62 na 21,95 posto – otkriva dr. Puharić ističući kako je ove godine uzorak bio 500 djece, a 2006. triput veći.

Ni djevojčice nisu pošteđene negativna trenda. Prekomjernu je težinu prije četiri godine imalo 12,64 posto seoskih djevojčica u petim razredima, a taj je udio danas 18,89 posto. Među osmašicama na selima prije je bilo 13,92 posto debljih, no udio je narastao na 14,61.

Virtualni umjesto nogometa na livadi

– Informatizacija je zahvatila i selo – komentira rezultate dr. Lidija Prilić iz Osijeka, koja je angažirana i u osječkom Savjetovalištu o debljini. Mališani sve više vremena provode sjedeći za računalom, umjesto skakutanja po igralištu i prirodi igraju virtualni nogomet, a prehrana im je alarmantno loša. Seoska djeca ne rade na poljima kao prije, a u manjim sredinama nedostaje sportskih klubova koji bi ih animirali.

– Ne iznenađuju me takvi rezultati. Računala ih odvlače iz prirode, a grickalice i slatkiši dostupniji su jer više nisu tako skupi – kaže dr. Prlić.

Loše navike zajedničke su i seoskoj i gradskoj djeci, koja i dalje prednjače viškom kilograma. Primjerice, prekomjernu težinu ima 33,97 posto gradskih dječaka zahvaćenih analizom dr. Puharić, a prije četiri godine takvih je bilo 22,83 posto.

"Zaslužne" za takvu neslavnu statistiku naši sugovornici nalaze i u školi, koja bi trebala djelovati odgojno i kada je o prehrambenim navikama riječ.

– Pizze, buhtle i bureci često se poslužuju u školskoj kuhinji, što je strašno. Možda bi u nekim školama i htjeli uvesti zdravije obroke, ali se ne usude jer bi tinejdžeri pružali otpor. Učenici još nisu osviješteni da prihvaćaju zelenje i manje slatku hranu – ističe dr. Prlić.

Hrana s umjetnim okusima sve im je dostupnija, a kad je jednom kušaju, sve im je drugo bljutavo. Brza je hrana moderna, "out" je nositi jabuku u školu.

– U petom razredu učenici već dobivaju džeparac pa ih često vidim kako na putu iz škole kući, gdje ih čeka ručak, svrate do pekare po buhtlu. Jasno da onda ne mogu doma ručati – kaže dr. Vesna Buljan, liječnica školske medicine iz osječko-baranjskog HZJZ-a. I u toj je županiji stalan porast bucmastije djece. U prosjeku 14,81 posto bilo ih je lani, a 2008. postotak je iznosio 14,49. Usporedbe radi, prije četiri godine bilo je 12,40 posto dječaka i 11,93 posto djevojčica s prekomjernom težinom.

– Zabrinjava što su mnogi od njih baš pretili, što znači da su normalnu težinu premašili 20 posto. Ne zabrinjavaju nas oni s dva ili tri kilograma viška – upozorava dr. Buljan.

Najgore je, ističu naše sugovornice, što djeca ili uopće nisu zabrinuta svojim izgledom, a time ni za svoje zdravlje, ili je ta briga pretjerana. Malo više pozornosti obraćaju tek kada kroče u srednju školu jer je tada pubertet u punom zamahu, što se vidi i na smanjenju težine.

Roditelji, pak, često ne žele priznati da su zatajili.

– Roditelj može mnogo napraviti, no ništa se ne postiže naglim rezovima. Katkad se treba služiti trikovima. I sama imam sina u šestom razredu pa lukavo stavim integralno brašno u pizzu umjesto bijeloga, djeca i ne uoče tu razliku – iznosi dr. Prlić svoje iskustvo.

Niz je zdravstvenih poteškoća zbog loših prehrambenih i životnih navika. Dijabetes, infarkt koji se pojavljuje sve ranije, već i u 40-godišnjaka, kardiovaskularne bolesti, samo su neke posljedice prekomjerne težine. Masno tkivo, objašnjavaju liječnici, luči i hormone pa je sve češći preuranjen pubertet. Debljina pogoduje i nastanku depresije u djece jer se u medijima promiče mršavost.

Ne žele zamijeniti čips špinatom

– Depresivni poremećaj izaziva i to što osnovnoškolci sve teže ostvaruju prijateljstva. Ne idu u naselje, nego se druže preko Facebooka i lako ulaze u konflikte – ističe dr. Prlić.

Prognoze za budućnost nisu blistave. Stručnjaci upozoravaju kako će djeca biti sve deblja. Teško ih je uvjeriti da zamijene čips špinatom.

Zanimljivi su i podaci antropometrijskog istraživanja koje je prije dvije godine proveo zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet. Djeca su danas znatno krupnija nego prije pola stoljeća. Današnji dvanaestogodišnjak ne bi se mogao "ugurati" u majicu dvanaesticu po JUS-ovim mjerama iz 60-ih godina. Isto to istraživanje pokazalo je da su današnji dječaci u dobi od 10,5 do 11,4 godina visoki 148 centimetara, a djevojčice su jedan centimetar više. One, pak, u prosjeku imaju 40,4 kilograma, a dječaci imaju 41.

Ukratko: Kako su mladi Hrvati među najpretilijima na svijetu, krajnji je trenutak da roditelji i škole mijenjaju prehranu.