I Slovenija će morati tražiti do 3,5 mlrd. eura pomoći za spas banaka

Slovenija bi uskoro mogla postati šesta zemlja eurozone koja nije u stanju popuniti svoje financijske crne rupe i zbog toga traži pomoć EU.

Glasnogovornik Europske komisije nije želio komentirati tu mogućnost, samo je ponovio da Komisija nije od Slovenije dobila zahtjev za tzv. bailoutom, ali nagađanja da će se to dogoditi sve su glasnija. Ekonomski analitičari i komentatori uglednih medija poput Financial Timesa i Bloomberga vjeruju da bi Slovenija mogla biti prisiljena tražiti pomoć za dokapitalizaciju najvećih banaka, a diplomatski izvori u Bruxellesu pokušavaju u početku zaustaviti širenje takvih paničnih očekivanja, tvrdeći da – čak i ako Slovenija zatraži pomoć – nije izgledno da će se to dogoditi prije jeseni.

Prema procjenama analitičara, Slovenija treba 3 do 3,5 milijardi eura za dokapitalizaciju banaka koje su previše izložene rizičnim projektima, odnosno imaju previše tzv. \"loših kredita\".

Najgore je u Novoj ljubljanskoj banci (NLB), koja je nedavno dokapitalizirana s 381 milijunom eura, što je pokrila slovenska vlada, jer manjinski vlasnik NLB-a, belgijska banka KBC, nije bila u stanju to učiniti.

Međutim, i nakon te dokapitalizacije NLB treba još najmanje petsto milijuna eura, iznos koji slovenska država jednostavno nema. Ne nađe li Janšina vlada partnera koji bi uložio u NLB, Slovenija će se naći u situaciji da treba \"bailout\". Osim NLB, spas u obliku dokapitalizacije trebaju i Abanka Vipa i Nova kreditna banka Maribor. Sve dok su bilance slovenskih banaka opterećene dubiozama, ne mogu kvalitetno kreditirati gospodarstvo, što prijeti stabilnosti u cijeloj zemlje.