Dođe li do novih poremećaja u opskrbi Europe plinom, poput onih kakvi svako toliko izbijaju zbog rusko-ukrajinskih sporova ili zbog vrlo niskih temperatura, europski ih građani barem 30 dana ne bi smjeli osjetiti. Jamči to nova Uredba o sigurnosti opskrbe plinom, koju je u utorak prihvatio Europski parlament, a u listopadu bi je trebalo potvrditi i Vijeće EU.
Zemlje članice imaju dvije godine da osmisle prevencijske planove te ih međusobno usklade uz pomoć Europske komisije. EK će pak iz europskoga proračuna izdvojiti 1,4 milijarde eura za neophodne infrastrukturne zahvate, poput izgradnje nedostajućih međuspojeva i osiguranje njihove dvostrane protočnosti, što treba ostvariti za najviše tri godine.
Zemlje članice dobit će pak rok od četiri godine da osiguraju da, čak i ako njihov najveći dobavljač plina prekine opskrbu ili ako velik dio plinske mreže padne u kvar, ostatak mreže može zadovoljiti ukupnu dnevnu potrebu za plinom na dan “iznimno visoke potražnje”, kakav se obično ponavlja tek svakih 20 godina. Za slučaj da unatoč tim mjerama dođe do ozbiljna poremećaja u opskrbi plinom, zemlje članice moraju osmisliti nacionalni plan za hitan odgovor.
Uredbom se uspostavljaju tri krizne razine: rano upozorenje, uzbuna i hitnja. Za potonju, mora se ugroženim zemljama zajamčiti prekogranični dostup skladištima plina. EK će pak na zahtjev najmanje dviju zemalja članica koje su proglasile nacionalnu hitnju, proglasiti područnu ili unijsku hitnju. U slučaju potonje, EK će biti odgovoran za brz protok obavijesti, usklađivanje nacionalnih mjera te za zajedničko djelovanje sa zemljama izvan EU.
Uredba (regulacija) vrsta je europskih zakona koji se ne prenose u domaće zakonodavstvo, nego se izravno primjenjuju s europske razine. Kako će Hrvatska ući u članstvo EU prije no što isteknu navedeni rokovi, ona bi se već sada trebala pripremati za njezinu provedbu.
I u krizi domaćinstvima se jamči plin za najmanje 30 dana
Pogledajte što se sprema Zagrebu: Past će hrpa snijega, evo kad
U priobalju puše jaka bura s olujnim, podno Velebita lokalno i orkanskim udarima. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Ponegdje ima i magle.
'Čistka' u HZZO-u polučila rezultate: Raskorak između broja osiguranih i broja stanovnika manji, ali i dalje postoji
Preko HZZO-a legalno su osigurane osobe s prebivalištem u drugim članicama EU te ugovornim državama, zatim osiguranici koji primjerice rade u Hrvatskoj, a žive u Sloveniji – takvih je 42.118. Od 1,7 milijuna zaposlenih, 209 tisuća mladih, domaćih i stranih, oslobođeno je plaćanja zdravstvenih doprinosa
Tisuće Hrvata čeka muka kad krenu prema Austriji. I to na 8 mjeseci! Evo što se događa od ponedjeljka
Radi se o “žili kucavici” za međunarodni promet iz Austrije u smjeru Njemačke, Italije, Slovenije i drugih zemalja u austrijskom susjedstvu, i obrnuto, ističu domaći mediji. Ali i Hrvatske, jer brojni iseljeni Hrvati koji žive na zapadnom dijelu Austrije, kao i oni iz Njemačke i Švicarske koriste upravo Tauern tunel, kada putuju u svoju domovinu.
Serum koji je apsolutni hit u svijetu pruža trenutni lifting efekt na koži i brzo se upija
Što hrvatski građani najviše kupuju na kredit? Nenamjenski gotovinski krediti narasli na 8,7 milijardi eura
Kako bi ostvarili neke životne ciljeve ili želje, građani se često zadužuju kreditima, karticama ili odlaze u prekoračenje na računu. Evo što Hrvati najradije kupuju na kredit.