I životinje imaju svoga Benjamina Buttona, neke žive i dulje od 200 godina

Životinje koje žive u prirodnom okruženju rijetko dožive maksimalnu dob zbog predatora, lošeg vremena, klimatskih promjena, nedostatka hrane i uništenja prirodnih staništa... No, prema studiji skupine znanstvenika na čelu s Juliusom Nielsenom, pomorskim biologom s kopenhaškoga sveučilišta, objavljenoj u časopisu Science, grenlandski morski pas koji živi u vodama sjevernog Atlantika i Arktika mogao bi biti najdugovječniji poznati kralježnjak na Zemlji...

Gen koji popravlja DNA

Analizom 28 vrsta morskih pasa, čija se dob određivala metodom radioaktivnog ugljika, procijenjeno je kako je jedna ženka grenlandskog morskog psa, koje nazivaju i psima spavačima, stara 400 godina. Inače im je prosječna životna dob 272 godine, na što utječe i njihov spori rast od samo centimetra na godinu, dok spolnu zrelost stječu tek sa 150 godina. Time je srušen dosadašnji rekord u dugovječnosti kojega je među kralježnjacima držao oceanski gorostas grenlandski kit star 211 godina. On se i dalje smatra najdugovječnijim sisavcem za kojega su istraživači 2015. utvrdili da ima gen koji mu popravlja DNA pa usporeno stari i ne obolijeva ni od tumora.

Da ima nešto dugovječno u vodi, potvrđuju i koi ukrasni šarani, koji su odavno prešli granice Japana. Tvrdi se da žive više od 200 godina, a najstariji poznati koi šaran Hanako uginuo je u 226. godini. Za oceanskog quahoga, školjku veličine šake koja se izlovljava u komercijalne svrhe, stručnjaci tvrde kako živi i više od 400 godina. Ima navodno sposobnost da svoje proteine zaštiti od oštećenja pa je vide i jednim od potencijalnih rješenja za Alzheimerovu bolest.

Crveni morski ježevi iz plitkih voda Tihog oceana mogu živjeti dulje od 200 godina, čemu je glavni razlog, vjeruju znanstvenici, moć regeneracije njihova tkiva. Za nilskog krokodila vjeruje se kako živi 45 godina. Za besmrtnu meduzu, koju zovu i Benjaminom Buttonom podmorja, kaže se kako ima sposobnost kružnog prolaženja kroz proces starenje, odnosno pomlađivanja. To utječe i na rast njezine populacije, pa smo, tvrde stručnjaci, “upravo svjedoci tihe globalne invazije”.

Mačka imala 38 godina

Tko želi vodenog ljubimca koji nije zahtjevan, ne jede puno i ne treba puno prostora, neće pogriješiti ako kupi “običnu” zlatnu ribicu. Možda mu i ne ispuni tri želje, no može nadživjeti pse i mačke – živi i 30 godina. Pas, čiju privrženost čovjeku teško da ijedna životinja može nadomjestiti, u prosjeku živi od 14 do 16 godina. U Guinnessovu knjigu rekorda ušao je mješanac jazavčara, terijera i bigla po imenu Max koji je uginuo u 30. godini, a povijest pamti i jednog tibetanskog apsa koji je doživio 29, a bigl 27 godina. Prosječni životni vijek domaće mačke je 12 do 15 godina, iako mačke koje žive u kući mogu živjeti i više od 20 godina. Creme Puf iz Teksasa je 2005. navodno uginula u 38 godini.

Kad su pernata stvorenja u pitanju, velike papige, kao zelenokrila ara, dožive i 60 godina u divljini, a najstariji, najteži i najugroženiji kakapo papagaj na svijetu, koji živi na Novom Zelandu i jedini je papagaj koji ne leti, može doživjeti i 90 godina.

Čileanski plamenac može doživjeti i 50 godina, doznajemo u zagrebačkom ZOO-vrtu, a kanarinac 30 godina. Oni imaju ženku bjeloglavog supa (Gyps fulvus) koja ima 37 godina te ženku emua koja ima 29 godina. U zoološkim vrtovima, tvrde, životinje nerijetko žive dulje nego u divljini jer nemaju prirodnih neprijatelja, a i o njima se sustavno brinu veterinari, nutricionisti, timaritelji...

Galapagoška kornjača, najveća na Zemlji, može doživjeti i 177 godina, afrički slon i 70 godina, a ženke meksičkih crveno-koljenih pauka ptičara do 30 godina. Domaći konj živi u prosjeku 25 godina, poniji i 50. Prosječan životni vijek koze je 15 do 20 godina, ovce 10 do 12, najstarija je uginula u 23., a žabe, primjerice, 5 do 15 godina.