Hrvatski su đaci na visokom trećem mjestu po pušenju, iza Italije i Bugarske, a već u dobi od 11 godina četiri posto dječaka barem dvaput se napilo. Puši deset tisuća djece u dobi između deset i 14 godina!
Dostupnost cigareta i alkohola hrvatskoj je djeci usprkos zakonima prosječno deset posto veća nego u drugim europskim zemljama. Posljedično, samo je 2017. u 653 prometne nesreće koje su uzrokovali mladi do 24 godine pod utjecajem alkohola poginulo 17 osoba.
I dok je Hrvatska na visokom mjestu liste europskih zemalja prema konzumaciji alkohola i cigareta, daleko iznad europskog prosjeka, cijene tih proizvoda među nižima su, iznijela je dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.
Dva ministra, dvije politike
O zdravlju mladih govorilo se u svjetlu cjenovne politike za alkohol i duhanske proizvode, a podloga za razmjenu mišljenja nacrt je prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji predviđa nove poreze na alkoholne i duhanske proizvode. Nacrt o kojem rasprava tek predstoji predviđa da 50% od maloprodajne cijene svakog pakiranja duhanskog i srodnog proizvoda te jakih alkoholnih pića bude doznačen HZZO-u, uz postojećih 32% od trošarina.
Prijedlogu drastičnog poskupljenja cigareta i alkohola već se ranije usprotivio ministar financija Zdravko Marić, međutim, prijedlog iz resora Milana Kujundžića i dalje predviđa 50-postotno poskupljenje, a jučer su to potvrdili i članovi radne skupine koja je nacrt novog zakona i pripremala.
– Ministar Marić mene jako dobro razumije kad kažem da je sa zdravstvenog aspekta jako važno učiniti sve za prevenciju odnosno da nam djeca ne počnu pušiti i piti alkohol, a ja njega razumijem jer se boji ugroziti industriju i tvrdi da ćemo izgubiti novac. Međutim, ostajem pri stavu da cigarete trebaju poskupjeti između 50 i 350 posto. O tome nacija treba raspravljati, a ne dva ministra. Konačan prijedlog usuglasit ćemo do kraja prosinca na Vladinoj sjednici – kazao nam je jučer ministar Milan Kujundžić.
Finska se predomislila
Smanjenje dostupnosti i potrošnje, reguliranje cijena i ograničenje marketinga – četiri su preporuke CNAPA, tijela koje daje smjernice za alkoholne politike EU. Govoreći o europskim iskustvima, prof. Danijela Štimac, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnost HZJZ-a, kazala je da Irska upravo uvodi zakon po kojem je minimalna cijena alkoholnih pića po gramu alkohola 0,10 eura, dok je u Škotskoj to 0,50 eura.
– Finska se tu opredijelila za podržavanje gospodarskih interesa umjesto javnog zdravstva. Nakon što su se Finci okrenuli estonskom alkoholu kad je Estonija ušla u Europsku uniju, Finska je smanjila poreze na alkohol za 33%, nakon čega je višestruko porasla potrošnja alkohola i smrtnost od posljedica njegove konzumacije. Estonija se pak povela za švedskim, restriktivnim primjerom s drastično skupim alkoholom.
– Hrvatska ima učinkovitu carinsku kontrolu pa šverc iz susjednih zemalja ne može biti razlog da odustanemo od prevencije štetnih posljedica po javno zdravstvo – istakla je dr. Štimac. Hrvatska za liječenje posljedica konzumacije alkohola i duhana godišnje troši 1,1 milijardu kuna.
>> Pogledajte koji simptomi će vam otkriti imate li probleme sa srcem
zaboli me koliko vani nešto košta jer hrvati nemaju place kao oni vani da bi ih uhljebi šopali svojom demagogijom. u irskoj je voda besplatna a, koliko je kubik vode u hrvatskoj? a, možemo i dalje g. kujundžicu...možemo i o cijenama smeca od lijekova koje vi ovdje ljudima masno naplacujete.