Desnica u EU raste, može li DP očekivati još jedan uspjeh na izborima? 'Imaju dobrog kandidata'

Europa ide udesno. Sugeriraju to neke najave svega šest tjedana prije europskih izbora. Ako se to pokaže točnim i na europskim izborima do kojih brojimo šest tjedana, kako bi sljedećih pet godina mogla izgledati politika Europske unije? Takve špekulacije, kakve je primjerice Frankfurter Allgemeine imao u svom  tekstu, najavljujući osjetniji zaokret u europskoj politici, donekle imaju svoje uporište.

Europe Elects već je u ožujku u provedenoj anketi predvidio rast desnih konzervativaca (ECR) i još desnijeg Identiteta i demokracije (ID) za skupnih 35 zastupničkih mjesta, a znatniji pad ljevice. Da su izbori bili održani u ožujku, pokazale su ankete, EPP bi ostao na statusu quo s tek jednim mandatom više, ali zato bi Zeleni doživjeli znatniji pad s 26 mandata manje. Uz njih pao bi i S&D za 14 mandata, tako da bi pozicija ljevice u idućem sazivu bila znatno oslabljena. Poslužimo li se primjerom hrvatskih parlamentarnih izbora na kojima je trijumfirao Domovinski pokret i sa svojih 14 osvojenih mandata u koaliciji dobio itekakav ucjenjivački potencijal za sastavljanje većine, moramo se zapitati - što bi se moglo promijeniti u politici EU-a odigra li se isti scenarij zaključno s 9. lipnjem? Pitali smo upravo to političke analitičare Večernjeg lista koji su nam objasnili kako stoje stvari. 

Pogledom na države koje već tradicionalno smatramo oglednim primjercima ''europskih vrijednosti'', vidljiv je taj isti trend rapidnog jačanja desnice u posljednjih nekoliko godina. Francuska je za to zasad možda i najočitiji primjer, gdje je desna Nacionalno okupljanje (NR) pod ranijim vodstvom Marine Le Pen 2022. osvojila 88 zastupničkih mjesta u odnosu na tek 8 u 2017., a slabljenje se ne očekuje ni na europskim izborima početkom ovog ljeta jer su im ankete već u ožujku ''dodijelile'' 27 mandata, što je 10 više u odnosu na drugoplasirani Renaissance. A stranke povezane s desnim ID-om ističu se i u Austriji, Portugalu, Njemačkoj...

Drugo značenje demokracije

- U prvom redu pojam ''demokracija'' kod tih stranaka nije isti kao kod drugih stranaka. Za njih su u demokraciji prihvatljive samo stranke sličnog političkog profila ili barem sličnog odnosa prema nacionalnom identitetu. Ostale stranke zasad toleriraju, ali se međusobno ne podnose sa strankama desnog centra ili ljevice. Sve ovakve stranke doživljavaju svoj uspon na pumpanju strahova birača od stranaca, iako je kristalno jasno da nema rasta GDP-a bez uvoza radne snage. Svi koji imaju francusko državljanstvo nisu galsko-rimskog porijekla, kao što ni svi s njemačkim državljanstvom nisu germanskog porijekla, kao što ni svi u Irskoj nisu imali pretke Kelte. Spomenute zemlje održavaju svoj demografski rast useljavanjem, nekada ljudi iz istočne Europe, danas sve više iz Azije i Afrike. To jasno rađa strahove, a na strahu se najlakše motiviraju birači - objasnio nam je Tonči Tadić.

POVEZANI ČLANCI:

Marijana Grbeša nam tako daje primjer nizozemskog VVD-a i njemačkog AfD-a, ali i Mislava Kolakušića koji je na svom euroskepticizmu osvojio mandat 2019. godine. Grbeša smatra kako takve opcije dobivaju jaku pozornicu kada dođu europski izbori, iako možda inače ne ostvaruju znatnije uspjehe na nacionalnoj razini, a potom kreću i u iduću fazu - osnaživanje. 

- Jačanje desnice sljedeća je faza u usponu populizma. Imamo taj jedan val uspona radikalnih stranaka koje imaju slične poruke i narative. Tu je širenje straha od migranata, pitanje sigurnosti domicilnog stanovništva, ali i teorije zavjere poput zamjene stanovništva koju promoviraju i Most i Domovinski pokret. U Velikoj Britaniji je, primjerice, krenuo presedan - država je ilegalne migrante zrakoplovima počela vraćati u Ruandu tako da je ta tema njima jako bitna i na njima jašu te opcije - pojašnjava dodatno Grbeša. 

>> FOTO/VIDEO Prosvjed buktio i na zapadu Njemačke, AfD na udaru ljevice: 'Fašizam nikad više'

Ankica Mamić unatoč očitom jačanju desnice zbog nedovoljno konkretnog odgovora EU-a na migrantsku krizu ipak ne smatra da će doći većeg zaokreta u europskim politikama nakon izbora, s čime se složio i Tadić. A što bismo mogli očekivati od budućih desnih hrvatskih europarlamentaraca, osvoje li mandat i priključe li se valu ECR-a i ID-a?

Hrvatska desnica pomalo je iznenadila istraživače na FPZG-u kada su analizirali poruke DP-a i Mosta na društvenim mrežama tijekom predizborne kampanje za parlamentarne izbore, tumači nam Grbeša, jer se pokazalo kako je tema migranata bila puno manje zastupljena od očekivanog. Ipak, za očekivati je da će zato ta tema biti jako zastupljena u komunikaciji za europske izbore.

'Hrvatska prva' agenda

- U Hrvatskoj, iako su neke stranke pokušale strah od migranata nametnuti kao glavnu temu, to nije rezultiralo značajnim jačanjem krajnje desnih stranaka. Domovinski pokret, kao najdesnija hrvatska stranka, izlazi na EU s dobrim kandidatom, Stjepom Bartulicom, koji je je ušao u Sabor s preferencijalnim glasovima. Mislim da on neće imati problema s osvajanjem jednog mjesta u Europskom parlamentu, dok će Ladislav Ilčić, koji je ušao kao zamjena vrlo popularnoj Ruži Tomašić prije pet godina, ovaj puta teško do mandata. Domovinski pokret će u Europskom parlamentu zasigurno zastupati svoje suverenističke stavove. U Hrvatskoj je važno što će se događati na europskom putu Bosne i Hercegovine s kojom držimo najdulju šengensku granicu. Pitanje sigurnosti ostat će važno za sve političke stranke, a posebno za desne suverenističke. Stoga, možemo očekivati da će situacija u našem okruženju i strah od terorizma povezanog s ilegalnim imigracijama biti jako važna za politike Domovinskog pokreta i drugih desnih stranaka u budućem sazivu EU parlamenta - objašnjava pak Mamić. 

- Domovinskom pokretu i ID-u zajedničko je jaka euroskeptičnost i želja za zaustavljanjem slanja pomoći Ukrajini. Bili su među najglasnijima u Saboru protiveći se sudjelovanju Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika. Stranke u ID klubu čine npr. nizozemski PVV Geerta Wildersa koji se sa zadovoljstvom slikao u ruskoj Dumi ili češka Sloboda i izravna demokracija (SPD) koja se zalaže za češki identitet, a vodi je Japanac Tomio Okamura. I jedni i drugi su protiv slanja pomoći Ukrajini. Tu je naravno i francuska RN koju je vodila Marine Le Pen, koja doživljava Putina kao „borca za kršćanski identitet Europe“. Meni je inače komično kako netko tko smatra da je Bruxelles leglo zla može uopće pristati ići tamo, umjesto da s gnušanjem odbaci svaku pomisao o kandidaturi za Europski parlament - nadovezuje se Tadić, dok Grbeša zaključuje kako bi narativ Domovinskog pokreta mogao biti upravo ono što vidimo u SAD-u kod Donalda Trumpa.

- Njega dobar dio birača ne smatra dobrim i poštenim čovjekom, ali bez obzira na to što on radio, njegovi birači vjeruju da im on može isporučiti tu ''America first agendu'' (Amerika na prvom mjestu). Na sličan način birači Domovinskog pokreta misle da oni mogu isporučiti agendu ''Hrvatska na prvom mjestu'' u odnosu na migrante, manjine i ostale - kaže.