'Idemo do kraja, moramo urazumiti usijane glave u Vladi!'

S konjima i ručnim plugom zaorao je suhu slavonsku zemlju seljački vođa Antun Laslo jutros u Đakovu.

– Ovim sam plugom zadnji put orao davne 1967., kao 16-godišnji mladić – rekao je.

Deseci traktora ugašeni su i parkirani već sedam dana uz istu njivu. Strojevi ni nisu njihovi, pod hipotekom su. Umjesto sjemenske Laslo će, kaže, prvi put biti primoran i sijati pšenicu "tavanušu" koju je sačuvao od posljednje žetve.

- Spremili smo se za Europu, da se ne plašimo konkurencije, no naša Vlada na čelu s Linićem i njegovim istomišljenicima tjera nas da se vraćamo ne jedno, nego dva stoljeća unatrag – kazao je Laslo, vukući plug. Radit će, dodao je, poput Amiša u američkim rezervatima.

- Ali oni su se sami opredijelili za takav posao. Želi li Europa na istoku stvoriti upravo takav jedan centar? Možda želi kupiti našu plodnu zemlju, a narod iskoristiti kao jeftinu radnu snagu – izjavio je.

Prosvjednici su odlučni, idu do kraja, čak i "pod cijenu života".

- Ustrajemo li, onda ćemo opstati. Možda je seljacima koji nisu ovdje Vlada nešto obećala, ili su takve kukavice da ne žele braniti budućnost svoje djece. Nije ovo samo prosvjed za seljake. Ako dobijemo za pšenicu 96 lipa, a građani kupuju brašno za 4,99 kuna, pitam vas tko ovdje zarađuje? Ni Linić se ne pita tko u tom lancu najviše zarađuje i na čiju štetu – istaknuo je.

Pozvao je sve građane da im se pridruže, ali "ne da prave nerede, nego urazume nekoliko usijanih glava u Vladi".

- Linić nam je u Zagrebu rekao da i seljaci mogu otići u stečaj, kad je mogao jedan Gredelj. I psovao nam je! Da je premijer na pravom mjestu, takav bi ministar mora dobiti otkaz – stava je Laslo.

Traže isplatu poticaja koja im je obećana zakonom, odnosno da se ispuni ono što je napisano i na internetskim stranicama Agencije za plaćanje. Poticaje ni ne trebaju, ističu prosvjednici, ali neka im osiguraju realnu proizvođačku cijenu. Njome bi se, naime, "pokrilo" sve uloženo u proizvodnju.

- Seljak nije parazit društva, kako kaže Linić. Želimo samo pomoć i da hrvatski građani jedu hranu sa svoje zemlje, koja je najkvalitetnija. Po cijenu života nećemo dopustiti da se uništi hrvatska poljoprivreda! - poručio je. Ogorčeni su i što je hrvatsko gnojivo jeftinije u, primjerice, Sloveniji jer se tako "rješava onoga što je ostalo".

Prosvjednici i dalje očekuju sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem. Dopis njemu, ali i predsjedniku Ivi Josipoviću uputila je jučer i Hrvatska poljoprivredna komora.

- Predsjednik je odgovorio da je spriječen ovaj tjedan, ali idući će primiti naše predstavnike i razgovarati o problemima. Vratili smo se na punktove, ljudi su odlučni i uporni. Ovo je zaista prijelomni trenutak hoće li mali seljak u Hrvatskoj opstati ili će nestati, a na njegovo mjesto stati veliki, kojima će sutra najvjerojatnije biti vlasnici stranci – kazao je Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore te Udruge Brazda.

Seljacima se u prosvjedima pridružuju i supruge. Pješke će uskoro "na križni put u Zagreb".

- Neka cijeli svijet vidi što rade od nas! Imam dvije kćeri kojima moram reći kako ovu godinu neće moći studirati. Isključe li mi struju, a došli su da to naprave, moram ići na prosvjede jer kod kuće nemam što raditi bez struje, niti ju imam čime platiti – razočarana je Lucija Šifner iz Gašinaca. Žene su na punkt stigle u crnini, a tako odjevene će i na put.

- Već smo gotovi, žalimo za poljoprivredom i našom djecom – zaključila je.

>> Seljaci danas odlučuju o nastavku prosvjeda