'Idemo prema izlazu iz pandemije, to je sada više nego očito po brzom padu broja oboljelih u svijetu'

Bruno Baršić, voditelj kriznog stožera u KB Dubrava, gostovao je u studiju Večernji TV-a gdje je govorio o dvije godine od pojave koronavirusa u Hrvatskoj. Ispričao je kako su se oni u KB Dubrava nosili s pandemijom. Prvo pitanje bilo je vezano uz kraj pandemije.

- Već oko mjesec dana govorim da idemo prema izlazu iz pandemije, to je sada više nego očito po brzom padu broja oboljelih u svijetu - rekao je Baršić.

- Objektivno, idemo prema izlazu iz te pandemije - rekao je i dodao da će se 's ovim proljećem sve fino smiriti'.

Znači li to da ovog proljeća neće više biti potrebne maske, distanca..

- To zavisi kako će se pratiti, ja bih bio oprezan tu. U ovo čudo od maski ja vjerujem - rekao je i dodao je čitav život radio s nama.

Dodao je kako će se mjere sigurno mijenjati, no tek će se vidjeti do koje razine. Poručio je kako će on u zatvorenim prostorima sigurno nositi masku.

Virus se kroz dvije godine mijenjao, tako se mijenjala i klinička slika. Kako je to izgledalo kroz dvije godine.

Baršić je rekao kako je prvi val bio 'mali valić' gdje se brzo vidjelo što valja i ne valja.

- Naučili smo se puno. Sreća je bila da je taj val bio niski zato jer su mjere onda doista bile vrlo oštre, dok nismo shvatili s čime baratamo. Vidjeli smo da nisu potrebne takve stroge mjere, da to nije ebola virus pa smo malo relaksiranije počeli raditi - rekao je.

Kazao je kako je poslije ljeta 2020. godine val jako buknuo.

- KB Dubrava je u to vrijeme bila stožerna ustanova za zbrinjavanje bolesnika i doista što smo tamo prolazili, danas nam je nevjerojatno kako smo sve to uspjeli kada gledate te brojke bolesnika - rekao je i dodao da je to bio ogroman posao i ogroman trud.

- Prolazili smo strahove, prolazili smo frustracije... ali na sreću, kada govorimo već o valovima, mi smo 'surfali' na površini vala, nikada nas nije taj val zavaljao previše tako da mislim da smo uspješno to sve odradili - rekao je.

Dodao je kako je manjak ljudi bio najveći problem i da su im iz drugih bolnica dolazili u pomoć doktori i medicinske sestre.

Što smo u medicini dobro napravili i je li bilo grešaka?

- Ako radite pod pritiskom, sigurno je bilo grešaka, ne bih rekao da je bilo nekih značajnih propusta. Mislim da smo dobro zbrinuli te bolesnike. Ako vam nahrupi u bolnicu jedan dan 60 covid bolesnika, to je zbrinjavanje, trijaža, birate najteže da im pomognete... mislim da smo to svi dobro odradili svi skupa - objasnio je.

Rekao je kako smo stekli ogromno iskustvo i da ne treba paničariti već pristupiti racionalno tome vodeći se strukom.

- Ne daj bože sljedećih ovakvih situacija, ali mislim da smo položili ispit što se toga tiče - objasnio je.

Rekao je kako se vidjelo da cijepljenje pomaže.

- To smo mi na svoje oči vidjeli, to je tako bilo vidljivo koliko cijepljenje štiti od teških oblika bolesti - rekao je.

- Za budućnost treba ljudima racionalno objasniti situaciju i pokazati da treba vjerovati znanosti i da nas to jedino može izvući iz ovakvih situacija. Najveći problem je u Hrvatskoj, po mom mišljenju, da nismo uspjeli procijepiti ovu najugroženiju populaciju iznad 60 godina - pojasnio je.

Kazao je kako je bilo puno situacija gdje je obitelj odvraćala starije od cijepljenja. 

- Imali smo impresiju da nam ljudi umiru s covidom od drugih stanja, a ne od covida. Na koncu je ispalo da je to samo osam posto, a imali smo u glavi nekako oko 25%. Dok ne stavite brojke na papir, dok ne napravite kriterije o čemu govorite, ne možete biti sigurni. Smrtnost je visoka, nama je u bolnici umrlo preko 2000 ljudi, to je strašno gledati, to je užasno - rekao je.

Kazao je kako se broj umrlih treba gledati prema broju oboljelih, a ne prema broju stanovništva. Tu smo, kaže, na razini onih zemalja koje imaju sličnu procijepljenost stanovništva. Rekao je i kako je otežavajući faktor taj što smo mi vrlo stara zemlja što se tiče populacije.

- Ono što je u ovom trenutku pozitivno je da nakon omikrona već neko vrijeme nemamo novu varijantu. Neki radovi biologa su pokazali da je virus izgubio svoj potencijal novih varijanti, da li je to tako, to ćemo vidjeti. Ako ostanemo na ovom, može se dogoditi da se on više ne pojavi. Vjerojatnije je da će se on pojavljivati kao blaža bolest u zimskim mjesecima - kazao je.

- Loša je mogućnost da se pojavi neka nova varijanta i onda bi imali neki novi val. Nadamo se da toga neće biti - rekao je.