'Mađari iz Hrvatske dali su nam jako malo glasova'

Izbori za Europski parlament pokazali su snažan uzlet konzervativnih političkih opcija u cijeloj Europi, a posebno u državama čije dosadašnje lijevo orijentirane vlade nisu uspjele adekvatno odgovoriti na krizu. Vjerojatno najsnažnija politička stranka desnice na teritoriju Europske unije, mađarski Jobbik, već je na izborima za mađarski parlament pokazala kako jedan dio Europe želi promjenu od dosadašnje politike koja se vodi u Bruxellesu, a potvrda takvog razmišljanja stigla je i nekoliko tjedana kasnije na izborima za Europski parlament. Jobbik Magyarorszagert Mozgalom (Pokret za bolju Mađarsku) osvojio je na mađarskim izborima 21 posto glasova, a na onima za EU parlament gotovo 15 posto i na taj način postao druga stranka po snazi u državi, iza Fidesza mađarskog premijera Viktora Orbana. O jačanju stranaka desnice, straha od protjerivanja Roma i Židova te o drugim temama koje se u medijima ističu kada je Jobbik u pitanju, razgovarali smo s Martonom Gyöngyösijem, jednim od najbližih suradnika predsjednika Jobbika Gabora Vone i političara koji sa svojih 37 godina spada u takozvanu mladu gardu mađarske desnice. Gyöngyösi je u Jobbiku zadužen za pitanja vanjske politike, a obnaša i dužnost potpredsjednika Vanjskopolitičke komisije mađarskog parlamenta.

Jobbik se na proteklim izborima za mađarski i Europski parlament etablirao kao druga politička stranka u državi. Kako komentirate taj uspjeh i koji su po vama ključni razlozi mađarskog skretanja udesno?

U proteklih 25 godina Mađarskom je dominirala u najmanju ruku čudna politička scena. Na toj su se sceni pojavljivale različite političke opcije s različitim retorikama, no u konačnici njihove se politike nisu pretjerano međusobno razlikovale. Mi u Jobbiku shvatili smo da sam program neće biti dovoljan da nas ljudi prepoznaju, već moramo i dokazati kako smo predani u nastojanju da taj program i realiziramo u praksi. I u tome smo uspjeli. Za razliku od drugih stranaka koje se više brinu o tome da zadovolje strana očekivanja, mi smo odlučili predstavljati volju mađarskih ljudi bez kompromisa i to je prepoznato, prepoznata je naša politička iskrenost, poštenje i izravnost. To znači da nismo samo skinuli veo tabua s političkih radnji već smo otišli među narod, razgovaramo s ljudima na terenu na otvorenim tribinama, na ulicama slušamo probleme običnih građana i komuniciramo s biračima putem interneta.

Tajne službe stvarale sukobe

Koje konkretne poteze Mađari mogu očekivati od Jobbika? Bili ste vrlo kritični prema Europskoj uniji u predizbornoj kampanji.

Mađarski građani koji su nam dali povjerenje od nas očekuju državu u kojoj kriminalci neće proći nekažnjeno, očekuju da svi ljudi budu ravnopravni, da nema diskriminacije, bez obzira na političku opredijeljenost ili etničku pripadnost. Odbijamo biti građani drugog reda u Europskoj uniji i zato tražimo da se preispitaju uvjeti, prava i obveze mađarskog članstva u Uniji. Građani očekuju da Jobbik postane dio vlade jer imamo planove od Mađarske stvoriti razvijenu državu koja podržava svoje proizvođače i kompanije, posebno malo i srednje poduzetništvo, i želimo zaštititi Mađarsku od prodaje stranim vlasnicima. Birači su nam dali povjerenje da stvorimo snažnu državu koja ima povjerenja u svoje snage umjesto da budemo kolonija zapadnih interesa.

Govorite o ravnopravnosti i zaustavljanju diskriminacije, no upravo je vaša stranka godinama percipirana kao neofašistička opcija koja želi progon svega što nije mađarsko. Odakle sad ta transformacija?

Stranke ponekad mijenjaju svoje stavove i mišljenja kako bi se svidjele većem broju glasača. Jobbik nije takva stranka i mi ostajemo pri stajalištima koja smo imali i na samom početku političkog djelovanja. Naravno, sada imamo različite taktike u komunikaciji, jer imamo i više mogućnosti izraziti i predstaviti svoje stavove i poglede. Rezultat toga je i veći broj ljudi koji nas podržava.

A napadi na Rome i Židove o kojima se govorilo u medijima nakon uspjeha na izborima? Moraju li se oni bojati Jobbika?

Jobbik je sada druga najsnažnija stranka u Mađarskoj i nitko nije napadnut zbog svoje nacionalne pripadnosti ili religije. Zapravo najveći broj napada na mađarske Rome bio je za vrijeme vladavine Socijalističko-liberalne vlade koja je svim silama željela stvoriti sukobe između Mađara i Roma, kršćana i Židova, i to uz pomoć mađarskih tajnih službi. To podlo širenje straha od Jobbika bio je više nego gorak pokušaj ljevičara da zaustave svoj pad, i to ne samo na mađarskoj već i na europskoj razini. Građani, pokazalo se, ipak imaju zdrav razum i prepoznali su da su oni koji su širili nepostojeći strah od diskriminacije Roma i Židova to činili isključivo iz vlastitih interesa i zapravo su cijelo vrijeme sabotirali pronalaženje rješenja za stvarne probleme.

Hrvatska je prije godinu dana postala članicom Europske unije, no boljitak od tog ulaska još nije pretjerano vidljiv. Kriza je i dalje prisutna, nezaposlenost raste. Kakva su iskustva Mađarske u tom pitanju?

Na žalost, moram vam reći kako iskustva posljednjih deset godina nisu baš pozitivna. Pao nam je životni standard, industrija je prodana takozvanim stranim investitorima koji su je doveli do bankrota. Građani su se našli u bezizlaznoj financijskoj situaciji, a usto je i dio mađarskog suvereniteta predan Bruxellesu, što je za nas nedopustivo. Iz kontakata s hrvatskim političarima upoznat sam s činjenicom da je i kod vas slična situacija. Na žalost, i mađarska i hrvatska vlada služe stranim interesima tako da se dosad malo vremena posvetilo pravim pitanjima i problemima koji muče građane obiju država.

Na proteklim izborima glasovali su i Mađari koji žive u Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama u okruženju. Imate li informacije koliku je Jobbik podršku dobio u tim zemljama?

Nižu nego što smo očekivali, moram priznati, iako smo bili jedina stranka koja je od početka poticala stav da Mađari izvan Mađarske, pogotovo u zemljama okruženja, mogu glasati na izborima. Mali postotak glasova pokazatelj nam je kako i s njima trebamo snažnije raditi i onda očekujemo rezultate i porast podrške kakve smo doživjeli i u Mađarskoj od 2010. godine.

Nove tendencije u Europi

Na izborima za EP osvojili ste gotovo 15 posto glasova. Jeste li zadovoljni tim rezultatom i s kim planirate surađivati u Europskom parlamentu?

Europski izbori potvrdili su ono što smo mi oduvijek govorili, a to je da je lijevo krilo opsjednuto isključivo svojim socijalističko-liberalnim društvenim idejama i da ih ne zanimaju stvarni problemi građana. U trenucima kada je svuda zavladala kriza, pokazalo se da su njihova rješenja neoliberalne ekonomije i multikulturalizma, dvije osnovne karakteristike Zapadne Europe, doživjela pad i neuspjeh. Europljani su kaznili njihov cinizam i dali povjerenje onima koji se zalažu za drukčiji pristup. Treba ipak naglasiti kako postoje značajne razlike između stranaka desnog krila u različitim državama Europe, ali nam rezultat ostvaren na izborima za Europarlament daje optimizam da su tendencije na našem kontinentu pozitivne. Što se tiče suradnje, i dalje ćemo ostati čvrsto vezani s našim partnerima iz Alijanse europskih nacionalnih pokreta, no zasad još uvijek nismo dovoljno snažni za formiranje vlastite skupine u Parlamentu.

Kakvi su vaši odnosi s političarima iz Hrvatske, surađujete li s kim?

Iako imamo velik broj prijatelja u vašoj zemlji, zasad još uvijek nemamo službenu suradnju s nekom od stranaka u Hrvatskoj. Bez obzira na to sa zanimanjem pratimo događaje na hrvatskoj političkoj sceni i primijetili smo nekoliko pozitivnih inicijativa koje su se pojavile i ostvarile u posljednje vrijeme. Nadamo se da ćemo u bliskoj budućnosti imati i službene partnere u Hrvatskoj.