Dječji pištolj s kapsulama-mecima, igračka iz EU, na ambalaži je imala
oznaku da nije za djecu do tri godine. Na drugom dijelu ambalaže pisalo
je da nije za djecu mlađu od pet godina, ispod stiropora pak da nije za
djecu ispod sedam godina, a posljednje upozorenje koje su u nevjerici
“iskopali” stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje je
“igračka” stigla na analizu, glasilo je na krajnju dobnu granicu kad je
o igračkama riječ – nije za mlađe od 14 godina!
Oružje u dječjim rukama
– To je značilo da uopće nije riječ o igrački, štoviše, taj bi se
pištolj prije mogao smatrati oružjem! Naime, kapsule su bile promjera
0,49 centimetara, a za one promjera 0,5 centimetara vrijedi Zakon o
oružju.
Galerija: Igračke opasne za najmlađe
Taj jedan milimetar nikog neće spasiti, ali smo bili nemoćni i nismo
mogli predmet proglasiti oružjem – ispričala je apsurd iz svoje
dugogodišnje prakse mr. Vjera Haberle, voditeljica Odjela za kontrolu
predmeta opće uporabe u HZJZ-u. Ona i niz drugih stručnjaka iz Hrvatske
i Njemačke sudjelovali su u ponedjeljak na međunarodnoj konferenciji
“Sigurnost proizvoda je ključ za sigurnu budućnost naše djece”, koju je
u povodu Svjetskog dana prava potrošača (15. ožujka), a u sklopu
twinning projekta o zaštiti potrošača, organizirala Zaklada Friedrich
Ebert. Naglasak je bio na zaštiti djece i opasnostima koje se kriju u
igračkama i predmetima koji djecu okružuju.
Lani je u Belgiji radijator koji se odvojio sa zida u kupaonici pao na
dijete i usmrtio ga. Belgijski proizvođač radijatora poslao je na sva
tržišta gdje se prodaju obavijest i naputke da na svim prodanim
radijatorima promijene nosače, a takvu je obavijest dobila i RH i
pravodobno se reagiralo da se belgijski nesretni slučaj ne bi ponovio,
kazala je Đema Bartulović, voditeljica Odjela zaštite potrošača pri
Ministarstvu gospodarstva.
Stroža kontrola sigurnosti
– Nova europska direktiva, koja na snagu stupa za dvije godine, nosi
strože zahtjeve za sigurnost proizvoda – istaknuo je Manfred
Zöllmer, zastupnik parlamenta SR Njemačke. No koliko god zakoni
bili dobri, neće biti dovoljno učinkoviti ako potrošači ne reagiraju
kod mjerodavnih institucija – inspektorata, savjetovališta za potrošače
itd. – Ne morate listati zakone, dobit ćete informacije od nas –
poručuje Ilija Rkman iz Potrošača.