Ima li mosta? Jema puno lipi stvari, ma ih ne smimo kazat

Kao u Velom mistu, hrvatska vlada na pitanje ima li Pelješkog mosta u detaljnim planovima korištenja fondova EU, odgovara: “Jema, jema puno lipi stvari, ma ih ne smimo kazat.”

Svaki pismen čovjek s internetskom vezom može se sâm uvjeriti da se u trima najvažnijim dokumentima koji određuju način trošenja novca iz fondova EU u Hrvatskoj do 2020. (a uz tzv. pravilo n+3 i do 2023.) ni na jednom mjestu izrijekom ne spominje Pelješki most. Ta tri dokumenta zovu se Partnerski sporazum i operativni programi. No, kad smo u Večernjem listu to uočili i otkrili hrvatskoj javnosti, Služba za odnose s javnošću Vlade RH poslala je priopćenje u kojem tu informaciju naziva “netočnom i tendencioznom”. Operativni programi su, inače, dokumenti koji bi trebali biti otvoreni za javnu raspravu. I što se u Hrvatskoj događa kad se netko upusti u takvu javnu raspravu? Vlada ga hladno proglasi “tendencioznim”. To je zaista neobična reakcija, nezabilježena u bilo kojoj drugoj zemlji EU koje su također izradile svoje operativne programe.

"Jema, jema, samo ne smimo kazat"

Nepobitna je činjenica da se u finalnim nacrtima operativnih programa koje je Vlada poslala Europskoj komisiji prošli tjedan (i koji su objavljeni na http://www.mrrfeu.hr,) nigdje izrijekom ne spominje Pelješki most, ni riječ Pelješac, ni formulacija most kopno - Pelješac. Mi kažemo da toga u tim dokumentima nema. Vlada kaže: “Jema, jema, samo ne smimo kazat”.

Proučimo stoga ponovo te detalje, jer zaista je važno što piše, odnosno što Vlada tvrdi da piše. Umjesto spominjanja Pelješkog mosta izrijekom, u OP-u pod nazivom “Konkurentnost i kohezija” spominje se “cesta koja povezuje južnu Dalmaciju”. Da budemo precizniji, s obzirom na to da je finalni nacrt iz Zagreba u Bruxelles poslan na engleskom jeziku, spominje se “road connecting the south Dalmatia” (str. 232), odnosno “road connection to south Dalmatia” (str. 465). Svaki pismen čovjek s internetskom vezom zna da “road” na engleskom znači cesta. “Bridge” znači most. Ako netko želi napisati most, onda napiše most, kao što je slučaj s jednim drugim projektom napisanim u istom dokumentu: “Gradiška bridge”. Moglo je pisati i “cesta koja povezuje Gradišku i Staru Gradišku”, ali ne, piše “most Gradiška”. U načelu, cesta koja povezuje južnu Dalmaciju može biti i cesta kroz Neum i BiH. Dakle, formulacija koja je u OP-u napisana može značiti sve i ništa. Ovo nije tendenciozno tumačenje, ovo je precizno tumačenje potkrijepljeno citatima iz dokumenta. To nije stvar dojma, to je stvar faktografije.

Riječi su bitne

Vlada objašnjava da napisana formulacija ostavlja veći manevarski prostor za kasnije, jer osim mosta treba graditi i cestu preko Pelješca, a studija izvodljivosti samog mosta još nije gotova, pa se, ovisno o izgledu čitavog projekta nakon što sve bude pripremljeno, može fleksibilnije aplicirati za novac iz fondova EU. To je možda točno. Uostalom, i mi smo u Večernjaku prije tog priopćenja Vlade otkrili da studija izvodljivosti ne samo da nije gotova nego se na natječaj za izbor izrađivača te studije nije javio nitko. Otkrili smo i da je vrlo izgledna opcija da se most uopće ne financira iz fondova EU nego iz zajma Europske investicijske banke, a cesta preko Pelješca da se zatim financira iz fondova EU. Na sličan način - zajmom EIB-a, a ne iz strukturnih fondova EU - sufinanciran je most Rio - Antirio u Grčkoj, koji također povezuje dvije obale iste države.

Još jedno tumačenje Vlade je da se Pelješki most izrijekom spominje u Strategiji prometnog razvoja RH. Glasnogovornice dvaju nadležnih ministarstava tvrdile su nam da je u nacrtu te Strategije, koja je do jučer bila na javnoj raspravi, “jasno naglašeno kako se u cestovnom povezivanju juga Hrvatske planira graditi Pelješki most, a putem sufinanciranja iz fondova EU”. No, u toj Strategiji nigdje se ne kaže da se Pelješki most planira graditi niti da će se sufinancirati iz fondova EU. Na jednom mjestu Pelješki most se, upravo suprotno, spominje kao “jedno od” optimalnih rješenja. Ako već dosad nismo naučili lekciju iz pristupnih pregovora u kojima smo ostali bez prošeka jer njegovu zaštitu Hrvatska nije službeno i izrijekom zatražila, evo još jednom te važne lekcije. Riječi su bitne, izrazi trebaju biti precizni, pogotovu kad pregovarate s EU. Kako nekad u pregovorima o članstvu, tako i danas u pregovorima o korištenju novca iz fondova EU.

>>Parlament EU je gotovo preko noći postao moćniji nego ikad prije

>>Na primjeru Junckera lome se dva pogleda na demokraciju u Europskoj uniji