Biciklom od Bugarske do Norveške, Zagrepčanin Dejan Đuran sprema se prijeći 10.550 kilometara u pet do šest mjeseci, kako bi ukazao na važnost aktivnog načina života za oboljele od Parkinsonove bolesti, koja se u svijetu obilježava 11. travnja. Rutom EuroVelo 13, poznatom i kao Ruta Željezne zavjese jer prolazi zamišljenom granicom između bivšeg europskih istočnog i zapadnog bloka, ovaj entuzijastični 52-godišnjak, predsjednik udruge Kreni sad i kreni odmah, u sklopu inicijative "Živjeti s Parkinsonom“, električnim biciklom proći će kroz dvadeset država i pokraj tri europska mora.
Kreće iz bugarskog mjesta Rezovo na granici s Turskom, pa preko Rumunjske. Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske, Austrije, Češke, Nizozemske, Poljske i dalje na sjever kroz Litvu, Latviju, Estoniju do Finske, Švedske i Norveške. Trebao bi proći i kroz rusku Kalinjingradsku oblast, a u slučaju da to bude neizvedivo, prijeći će trajektom u Finsku. Električni bicikl valja puniti svaki treći dan, a ima i rezervnu bateriju kapaciteta 200 kilometara.
- Biciklistička ruta Željezne zavjese u nekim je dijelovima dobro razvijena, dok je u drugim zapuštena. Vozim sam, kontaktirao sam veleposlanstva zemalja kroz koje idem i imam GPS tracker koji me prati u stvarnom vremenu i ako u bilo kojem trenutku ne bih više mogao ili želim prestati, ekipa će doći po mene, dakle imam sigurnost - objašnjava nam Dejan Đuran.
Iako najduže, ovo mu nije prvo maratonsko bicikliranje, odradio je već dva. Prije dvije godine vozio je vlastitu rutu Forest Gump od 3700 kilometara po bivšoj Jugoslaviji, a prošle godine 4500 kilometara rute EuroVelo6, od Atlantika do Crnog mora. Na vlastitom primjeru najbolje pokazuje koliko je fizička aktivnost važna za fizičko i psihičko zdravlje.
- Svrha je ukazati na probleme s kojima se suočavaju oboljeli od neurodegenerativnih bolesti i da aktivni život, uz lijekove, dakako, bitno utječe na očuvanje psihofizičkih sposobnosti. Kad obole, ljudi se zatvaraju u četiri zida a simptomi tada napreduju brzinom svjetlosti - kaže Đuran.
Prve simptome osjetio je 2016. godine - grčenje i krutost mišića, bolove u vratu... Ali dijagnozu Parkinsonove bolesti dobio je tek nakon četiri godine, 2020. Nije se predao.
POVEZANI ČLANCI:
- Neurolog mi kaže da sam jedan od rijetkih kome su se simptomi usporili toliko da je to začuđujuće - otkriva nam. U svemu je od ogromne važnosti podrška obitelji.
- Supruga brine, ali pruža mi apsolutnu podršku jer zna koliko to znači ne samo za moju fizičku nego i psihičku stabilnost - priznaje Dejan Đuran.
Parkinsonova bolest (PB) je kronični neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Drugi je to najčešći neurodegenerativni poremećaj globalno, s procijenjenih 6,1 milijuna oboljelih diljem svijeta. U Europi, prevalencija iznosi otprilike 1,7%, varirajući među zemljama. Incidencija i prevalencija PB rastu s dobi, što ga čini češćim među starijom populacijom.
- Iako je za Hrvatsku jako teško odrediti egzaktan broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, procjene govore da je riječ o otprilike 15 tisuća bolesnika - procjenjuje neurolog prof. Fran Borovečki, subspecijalist za neurodegenerativne bolesti te voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku KBC-a Zagreb.
Parkinsonova bolest uglavnom utječe na motorički sustav, što dovodi do širokog spektra simptoma. Najčešće prepoznati simptom je tremor koji se obično javlja u mirovanju ili za vrijeme neaktivnosti. Ostali motorički simptomi uključuju bradikineziju (usporenost pokreta), rigidnost (ukočenost mišića) i posturalnu nestabilnost, što može povećati rizik od padova. Može dovesti i do pojave psiholoških poteškoća poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i kognitivnih oštećenja.
-Iznimno je važno što ranije prepoznati prve znakove bolesti, odnosno što prije osigurati termin pregleda kod specijalista neurologije. Pravovremeno upućivanje bolesnika na specijalistički pregled doprinosi produljenju funkcionalnosti i može utjecati na bolji odgovor na terapiju - ističe prof. Borovečki.
Svi koji imaju iskustva s Parkinsonovom bolesti i žele se povezati s drugima koji se nose s ovim poremećajem, Đuran poziva da se jave putem internetske stranice ili društvenih mreža.
- Pridružite nam se u mnogobrojnim akcijama i aktivnostima koje organiziramo, kako bismo se povezali te zajedno podigli svijest o Parkinsonovoj bolesti i time osigurali pravovremeni pristup liječenju za sve kojima je to potrebno- poručuje Dejan Đuran, predsjednik udruge „Kreni sad i odmah“.
>> VIDEO Operacijski zahvat pomoću robota asistenta HUGO u KBC Split