Najsiromašnija hrvatska županija, Brodsko-posavska, tri je puta slabija od najbogatijeg Zagreba, još su jednom potvrdili službeni statistički podaci o hrvatskom BDP-u na razini županija. Tako velike razlike u razvijenosti među pojedinim regijama tipične su za nove tranzicijske države, pa i Hrvatsku, koja je još k tome opterećena dugogodišnjom recesijom. Pogled unazad, na osnovi podataka o regionalnom BDP-u u razdoblju od 2000. do kraja 2013., otkriva kako se lokalne vlasti, ali i Vlada u Zagrebu moraju dodatno angažirati u dijelovima zemlje koji se mogu opisati kao crne rupe.
Najbrže rastao Zadar
Usporedba rasta BDP-a unazad petnaest godina pokazuje, međutim, da se Koprivničko-križevačka županija, usprkos tome što je sjedište velikih privrednih sustava Belupa i Podravke, svrstala među najveće hrvatske gubitnike. BDP te županije povećao se od 2000. godine samo za trećinu (mjereno rastom BDP-a), odnosno 45 posto ako se taj BDP podijeli po broju stanovnika kojih je očito sve manje i manje pa su oni koji ostaju statistički neznatno bogatiji. U tom je razdoblju siromašnija Virovitičko-podravska županija ostvarila 37 posto rasta, Požeško-slavonska 39 posto, što bi morao biti alarm za sve razine politike u toj županiji. Slika Koprivničko-križevačke županije ujedno je i slika naše prerađivačke industrije. Tamo se, primjerice, u industriji stvori 38 od 100 kuna bruto dodane vrijednosti što je, očito, karta koja vodi u siromaštvo i stagnaciju. Najbrži rast BDP-a u zadnje desetljeće i pol imala je Zadarska županija koja je za 2,2 puta povećala vlastiti BDP, slijedi je Dubrovačka županija gdje je BDP skočio 2,09 puta, Zagreb koji je također među rijetkim sredinama koje su udvostručile vlastiti BDP (106 posto). Šibensko-kninska županija također je među sredinama koje su udvostručile svoj BDP, a Istarska, Primorska i Splitsko-dalmatinska županija rasle su 82-83 posto. Međimurska županija (85 posto) razvijala se brže od Varaždinske (62 posto), Osječko-baranjska županija u plusu je 77 posto, a Vukovarsko-srijemska 66 posto.
Ovisni o javnom sektoru
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe kako stanje po županijama otkriva da su prerađivačka industrija i poljoprivreda doživjele veći udar od, primjerice, građevine, nekretninskog biznisa ili hotelijerstva na kojima jadranska Hrvatska temelji svoj rast.
– Umjesto da se smanjuju razlike, po razini standarda se povećavaju. Regionalna politika nije uspjela nivelirati postojeće razlike, što je uz postojeću podjelu teško i učiniti. Ako se gleda ekonomska homogenost i klimatološki uvjeti, Hrvatska bi trebala imati pet do šest regija – ističe Željko Lovrinčević
Jučer objavljeni podaci otkrivaju koliko su neke županije bolno ovisne o državi i javnom sektoru. Primjerice, 23 od 100 kuna dodane vrijednosti u Karlovačkoj županiji dolazi od javnog sektora, odnosno bolnica, škola i javnih ureda, u Vukovarsko-srijemskoj županiji 22, Brodsko-posavskoj 20, a jednoj Istarskoj ili Primorsko-goranskoj županiji 11. Na drugoj strani spektra, u brzorastućim Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, svaka peta nova kuna dolazi iz nekretnina.
Imamo Podravku i Belupo koji su otpustii par tisuća radnika, a lokalna samouprava se hrani iz doprinosa na plače. Od Podravke i Belupa koristi imaju proizvođači automobila, raznorazne "konzultantske" tvrtke, prodavači magle, ali ne i Koprivničanci. Tak je to kad politika "nema" upliva u postavljanju ove "stručne" uprave koja gasi pogone jedan za drugim, gasi proizvodnju... umjesto da proširuje asortiman proizvoda, proširuje tržište. I takva se još hvali "rezultatima".