ERDOĞAN NA PRVOJ MOLITVI U AJA SOFIJI

Imam Muştuer: Ovo je početak marša slobode i za našu Al-Aqsu u Jeruzalemu

Foto: KAYHAN OZER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Turkish President Erdogan attends the opening ceremony of the Yeditepe Biennial at the Hagia Sophia or Ayasofya Museum in Istanbul
Foto: Denis Solovykh/Newscom/PIXSELL
First Muslim Friday prayers at Hagia Sophia in Istanbul, Turkey
Foto: Denis Solovykh/Newscom/PIXSELL
First Muslim Friday prayers at Hagia Sophia in Istanbul, Turkey
Foto: MURAD SEZER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
People visit Hagia Sophia or Ayasofya, a UNESCO World Heritage Site, in Istanbul
Foto: Denis Solovykh/Newscom/PIXSELL
First Muslim Friday prayers at Hagia Sophia in Istanbul, Turkey
Foto: PRESIDENTIAL PRESS OFFICE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Turkish President Erdogan delivers a televised address to the nation in Ankara
Foto: MURAD SEZER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
FILE PHOTO: Byzantine-era monument of Hagia Sophia or Ayasofya is seen in Istanbul
26.07.2020.
u 00:05
“Okončali smo danas našu 86-godišnju čežnju”, kazao je na ulazu u ‘svoju’ džamiju Aju Sofiju sultan Erdoğan.
Pogledaj originalni članak

“Božji poslanik Muhamed najavio je osvajanje Konstantinopola i kazao je da će to učiniti veoma časna vojska s časnim zapovjednikom”, kazao je u petak predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske Ali Erbas u prvoj hutbi (govoru) u Aja Sofiji nakon punih 86 godina, aludirajući na predsjednika Tayyipa Erdoğana kao časnog zapovjednika današnjice.

Orilo se “Allahu akbar”

U prvom džuma-namazu (molitva petkom) u Aja Sofiji Erbas je kazao da je “vraćanje statusa džamije Aja Sofiji veliki povijesni trenutak koji je ispunio prazninu u srcima i donio veliku radost muslimanima u vrijeme hadža (hodočašća u Meki) i uoči predstojećeg Kurban-bajrama”. Erbasov govor često je bio prekidan povicima “Allahu akbar” (Bog je velik) i “slava islamu”. Kako je kazao turski predsjednik Erdoğan, koji je bio prvi na molitvi u Aja Sofiji, unutar džamije okupilo se 1500, a izvan nje više od 350 tisuća vjernika. Erdoğan je nakon molitve kazao da će Aja Sofia zauvijek ostati džamija.

Dodao je da će Aja Sofija, kao mjesto kulturnog nasljeđa cijelog čovječanstva, ostati sve vrijeme otvorena za posjetitelje svih religija, te da će kršćanska umjetnička djela biti zaštićena, a kršćanske freske i mozaici bit će pokriveni zavjesama tijekom muslimanskih vjerskih obreda kao što je to bilo i na prvoj molitvi. Erdoğan, koji je dočekan ovacijama, jedini nije nosio zaštitnu masku, kleknuo je sa svojim ministrima na zelene tepihe na početku ceremonije koja označava povratak muslimanske molitve u Aju Sofiju, građevinu staru gotovo 1500 godina koja je izgubila status muzeja i dobila onaj džamije. Velik broj vjernika, uz razmak i nošenje maski, sjedio je na molitvenim tepisima postavljenim na Trgu sultana Ahmeda ispred Aja Sofije. Na ulasku u Aju Sofiju Erdoğan je kazao: “Okončali smo danas našu 86-godišnju čežnju”. Aja Sofija sagrađena je u doba cara Justinijana u šestom stoljeću, da bi je 1453. odmah po osvajanju Carigrada sultan Mehmed II. pretvorio u džamiju.

Prije 86 godina osnivač Republike Turske Mustafa Kemal Atatürk pretvorio je Aju Sofiju u muzej, u sklopu provođenja sekularnih reformi. Tijekom 17-godišnje vladavine Erdoğan je promicao pretvaranje Aja Sofije u džamiju, a to je pitanje, popularno među biračima njegove islamsko-konzervativne Stranke prava i razvoja (AKP), istaknuo i tijekom lokalnih izbora prošle godine. Pretvaranje Aja Sofije u džamiju oštro su kritizirali crkveni velikodostojnici te su poručili da taj potez može produbiti religijske podjele, a izazvalo je i velike prijepore i u Turskoj i u muslimanskom svijetu. Kemalisti i sekularisti smatraju da se predsjednik Erdoğan usprotivio i samoj ideji Atatürka, ocu moderne sekularne europeizirane Turske, a sve zbog, kako misle, gubitka popularnosti, pogotovo nakon što je izgubio vlast u najvećem turskom gradu Istanbulu, gdje je Erdoğan i započeo svoju političku karijeru.

İmamoğlu odbio molitvu

Sultan se nikako ne može pomiriti s činjenicom da ga je u njegovu gradu porazio upravo kemalist i sekularist, Ekrem İmamoğlu, koji je odbio sudjelovati na molitvi ne slažući se s odlukom pretvaranja Aja Sofije iz muzeja u džamiju. Uz sultana Erdoğana, glavna zvijezda jučer u Aja Sofiji bio je i njezin prvi imam Ferruh Muştuer, porijeklom Bošnjak, rođen u gradu Kütahyi 1971. Prije je bio imam džamije Yeni u Istanbulu, a često dolazi i u BiH. Ferruh Muştuer oženjen je i ima troje djece, majka je iz Sarajeva, otac mu je sa Sandžaka.

Njegova obitelj doselila se u Tursku 1893., nakon austrougarske okupacije BiH, i živjeli su s drugim bosanskim imigrantima u selu zvanom Chaija, u blizini grada Kütahya (zapadna Turska). Ali njegova ljubav prema Bosni nije bila prekinuta, a isto tako i posjeti. Nekoliko je puta sudjelovao u proslavama i kuranskim večerima u Sarajevu. Za Al Jazeera.net na arapskom jeziku imam Muştuer kazao je da mu je velika čast i obaveza biti imam u velikoj džamiji Aja Sofiji.

– Danas u svim zemljama islamskog svijeta nemuslimani mogu obavljati svoje rituale i prakticirati svoje štovanje u potpunoj sigurnosti, a bez ikakvih pritisaka i problema. Svijet bi to trebao vidjeti. Otvaranje Aja Sofije izazvalo je veliku radost među našom braćom u arapskom svijetu i nadamo da je to razlog jedinstva islamskog svijeta i da će to biti početak marša slobode za Jeruzalem i blagoslovljenu džamiju Al-Aqsu – poručio je Ferruh Muştuer, prvi imam Aja Sofije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 14

AF
afer
05:54 26.07.2020.

Bolesnik sa Bospora postaje još jednom problem, ne samo Europe već svijeta.

PU
paul-umpe
10:33 26.07.2020.

opet Hasan.E vidis hasane u srednjoj Bosni su tvoji ubijali Hrvate hladnim oruzijem sa alah uegber.Neki dan su u Bugojnu pronađeni ostatci Hrvata koji su na takav nacin ubijeni. Daj nam o tome nesto napisi

BE
Beskucnik
01:11 26.07.2020.

A jel ima kakvo prorocanstvo o Neumu Vel. Kladusi ,te o zasticenom svjedoku Stipi i vladi koja je otvorila arhive u Zagrebu agentima bosnjacke sluzbe da slobodno traze dokaze , e pa imat cemo Turske vojne brodove u Neumu ,Turske protuavionske sustave u Kladusi , sve zbog izdajnickog odnosa Hrvatske politike prema BiH , nismo pomogli Hrvate u BiH ,sad cemo imati problem na granici i ugrozu za turizam , za 50 god Turci ce biti narod od 150 milijuna ( kao zajedno Njemci Francuzi i Talijani), tko ce nas onda branit? I tko ce zaustavit muslimansko naseljavanje BIH ,nas nece bit ni u Hrvatskoj , a kontrolu u BiH smo tako lako ispustili iz ruku , potpuno nepotrebno