"Imamo 2700 eura mjesečno i na godišnji idemo triput"

Kad je sredinom prošle godine Njemački statistički ured objavio da je njemački BDP u drugom tromjesečju godine bio samo 0,1 posto veći od onog u prvom tromjesečju, svi koji se imalo razumiju u gospodarstvo postali su svjesni u kolikoj je mjeri ta vijest poražavajuća za Njemačku. Građani države koja je vodeća izvozna velesila u svijetu uplašili su se nove recesije i propasti eurozone.

Svi zarađuju

Tijekom prve velike svjetske ekonomske krize, 2009. koja je zahvatila veliki dio Europe, Njemačku od recesije spasila je upravo rastuća osobna i državna potrošnja, a zbog nje su se izvukle i neke europske zemlje zahvaćene recesijom pa je zato opravdano što najnovije opadanje rasta brine i članice Unije, koje graniče s Njemačkom.

Brojni su Nijemci povjerovali u riječi ekonomskog analitičara Nouriela Roubinija poznatijeg pod nadimkom "dr. Propast" kada je na temu krize u eurozoni rekao da postoji veliki rizik od raspada eurozone. Roubini smatra da će eurozonu napustiti ne samo Grčka i Portugal nego i Italija i Španjolska što će, kako je rekao, dovesti do nezamislivih posljedica. Istaknuo je da je Grčku nemoguće spasiti, a iako je njemačka vlada ustrajno pomaže, mnogi njezini državljani negoduju jer zbog te pomoći vide svoju osobnu krizu. Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel predbacuju da se Grčkoj pomaže na teret poreznih platiša i da zbog toga trpi cijela privreda i stanovništvo. Državljani ističu da Njemačka ne može prva i jedina spašavati tuđe financijske promašaje.

Ipak, uslijed svih negodovanja čini se da u najvećoj mjeri za budućnost strahuju njemački doseljenici koji u ovoj zemlji žive 20-30 godina. Oni žive dva života, ulažu i troše novac u zemljama iz kojih potječu jer u njima posjeduju nekretnine, a istodobno moraju živjeti i režije plaćati u Njemačkoj. Oni ističu da Njemačka više nije što je bila prije, ali rođeni Nijemci govore da im je, unatoč krizi koja vlada u Europi, u ovoj državi dobro.

Četveročlana njemačka obitelj Körner ističe da se u Njemačkoj i te kako dobro živi ako radi makar dvoje članova obitelji.

– Djeca su prije bila mala i samo sam ja radio pa smo teže živjeli. Danas su odrasli, imaju svoje poslove i primanja, a ja i supruga radimo, tako da se mi ne možemo požaliti. Nama je dobro – kaže 43-godišnji Karlo Körner. Otac je dvoje odrasle djece, 18-godišnje Antonelle i 21-godišnjeg Marija. Supruga Francesca radi kao voditelj restorana u trgovačkom centru Metro, kćer se školuje za medicinsku sestru, sin je instalater, a on radi kao bravar.

Još ne osjećaju krizu

Francesca Körner kaže da je jednoj prosječnoj obitelji u Njemačkoj otprilike potrebno 2.300 eura mjesečno za život, a njih dvoje zarađuju oko 2.700 eura. Devetsto eura plaćaju kredit za trosobni stan, 800 eura treba im za hranu i režije.

– Svakodnevno kuhamo i hranimo se relativno zdravo, a hranu kupujemo u Lidlu ili Aldiju, gdje hrana nije preskupa, a kvalitetna je pa možemo više uštedjeti nego da kupujemo u nekim skupljim trgovinama – kaže Francesca. Tvrdi da se sasvim dobro može živjeti ako čovjek dobro isplanira potrošnju novca. Posebnih hobija i luksuznih izdataka nemaju, a kao obitelj na godišnji odmor odlaze dva do tri puta godišnje.

– Prije smo išli manje jer su djeca bila mala i suprug je sam radio i zarađivao pa smo imali i manje novca. Ali danas, kada svi radimo možemo si to priuštiti – kaže Francesca. Za obitelj Körner, kažu oni, unatoč krizi, život u Njemačkoj danas je bolji od onog prije deset-petnaest godina.