'Halo, imate srčani udar? Nažalost hitnu nemamo, ali možemo vam dati par telefonskih savjeta' - u ovakvu apsurdnu situaciju dovedeni su liječnici i pacijenti na orahovačkom području otkako im je početkom siječnja reorganizacijom ukinuta hitna medicinska pomoć u vremenu od 7 do 15 sati.
Za više od jedanaest tisuća ljudi u Orahovici, Zdencima, Crncu i Čađavici, ali i za stradale u prometnim nesrećama na prometnicama tog područja nova situacija znači da u hitnim slučajevima u kojima život ovisi o sekundi čekaju na prvi slobodni tim u Našicama ili Slatini.
- Pacijent koji na našem području hitno treba pomoć više ne dobiva uslugu unutar 20 minuta, koliko je propisano standardima za ruralna mjesta u okviru tzv. „zlatnog sata“, nego, u najboljem slučaju tek za 40 minuta, ako je vozilo u Slatini slobodno.
'Uskakali u pomoć'
Ako se upućuje u Našice, a ako je vozilo na nekoj drugoj intervenciji, o onda se radi i o sat, dva - zabrinuto priča mladi liječnik opće medicine dr. Matej Bartolović. On i kolege u orahovačkom su Domu zdravlja u prijepodnevnim satima od početka mjeseca „uskakali“ pacijentima u pomoć umjesto hitne. No u većini slučajeva ruke su im vezane. Nemaju, poručuje, kvalitetnu opremu, vozilo, a niti su adekvatno educirani da pruže potpunu uslugu prve pomoći. Hitne pacijente, koje su mogli, zbrinuli su sami, a ozbiljnije slučajeve uputili su u Slatinu i Našice.
– Neki su, nažalost, dobili samo telefonski savjet – kaže dr. Bartolović koji smatra da je ukidanje hitne pomoći u prvoj smjeni poruka stanovnicima Orahovice i okolnih mjesta da je njihov život manje vrijedan.
Cijelu situaciju takvom shvaća i Viktor Vulić, umirovljenik iz Orahovice. Sa snažnom aritmijom u utorak prijepodne došao je potražiti hitnu pomoć jer njegov liječnik radi tek u poslijepodnevnoj smjeni. – U hitnoj – prazna prostorija. Zaprimila me prva liječnica na koju sam naišao. Srce mi je lupalo 110 otkucaja u minuti, tlak mi otišao nebu po oblake. Sestra mi je rekla da se mogu odmoriti ovdje ili otići u Našice na hitnu. Zar se ja sam odvezem u ovom stanju? – pita umirovljenik Viktor. Ima sreće, kaže, on je mogao doći do Doma zdravlja. – Što da pozli nekome u Crncu, pa da po njega dolaze iz Slatine ili Našica? Ni da imaju helikopter, ne bi stigli, a gospoda koja odlučuju očito sve rade sa ciljem da nas starih više nema! – odmahujući glavom poručuje V. Vulić. Ni struka ni politika koja je odlučila intervenirati – Mato Barukčić (HDSSB) ne upiru prstom u krivce.
'Sami se krpamo'
Traže, kažu, način da se problem riješi i spasi svaki ugroženi život. Orahovica i Pitomača ostale su bez hitne pomoći u prvoj smjeni zbog 60.000 kuna mjesečnog troška koje HZZO više ne želi podmirivati. Županijski zavod za hitnu medicinu uputio je stoga općinama i gradovima zamolbu da sudjeluju u financiranju tih usluga iz svojih proračuna. – Prijedlog nije prošao. Tražili su novac za nešto što nazivaju usluge nad-standarda. Nas kao građane to vrijeđa. Hitna je osnovni zdravstveni standard, ne luksuz. Svaki je život jednako vrijedan, bilo u gradu, bilo na selu. Prema prijedlogu, u financiranju hitne pomoći gradovi bi plaćali samo pola kune po stanovniku mjesečno, a manja mjesta, točnije ovo područje, kunu i pol, čak tri puta više. To nije pošteno - smatra Mato Barukčić. Drugog modela trenutno nema, odgovara virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, koji ističe da je na godišnjoj razini potrebno osigurati milijun kuna za potpunu zdravstvenu zaštitu na županijskom području.
– Ostavljeni smo da se sami 'krpamo' u problemima zdravstva, pa se nadamo da ćemo uspjeti postići dogovor sa gradovima i općinama da se hitna pomoć gdje je sada nema zajednički isfinancira. Ipak je riječ o nečemu što je od zajedničkog interesa – poručuje T. Tolušić.
>> Srčani udar smrtonosniji ako ga dobijete noću ili tijekom vikenda
sad mi je jasno zašto je u Hrvatskoj prosječan životni vijek samo 75 godina...naravno da ne može biti kao na zapadu gdje hitna pomoć dođe u 2 minute...20 minuta čekanja...strava