Imati europsku dušu ne znači tražiti samo kršćanske korijene

– Religiozan čovjek može biti i mostograditelj i prepreka u približavanju kultura i naroda – kazao je to danas profesor socijalne etike Stjepan Baloban tijekom drugog dana međunarodnog simpozija “Imaju li religije značenje za Europu?”

Vjerski pluralizam

Nastavio je iznijevši osam teza: u životu modernog čovjeka treba razlikovati stvarnu religioznost od one površne, istinski vjernik ima sposobnost povezati se s drugima ljudima jer u njima ne vidi neprijatelja, osobe površne religioznosti izloženije su riziku isključivosti, postoje vjere koje su otvorenije i vjere koje su zatvorenije prema drugima, katolička vjera pripada prvima, Katolička crkva je u 19. stoljeću počela razvijati svoj socijalni nauk, koji pruža mnoge mogućnosti približavanja drugima, religiozno biće traži mogućnost svog aktivizma u društvu, proces reforme unutar Katoličke crkve traje, a dobio je i novi zamah s papom Franjom, koji je istinski mostograditelj.

– Ne mogu se mostovi među ljudima graditi ako zaboravimo Boga, a opet, ne može nitko biti u odnosu s Bogom ako zaboravi na ljude – istaknuo je Baloban. Iako u suvremenoj Europi imamo pluralnost vjerskih zajednica, Martin Ganeri iz Ujedinjenog Kraljevstva istaknuo je da se ipak javlja i problem kako tim zajednicama dati javni status. – Muslimani sve češće zahtijevaju nošenje vela, halal hranu, pa i primjenu šerijatskog zakona, a javne vlasti u europskim zemljama pokušavaju se prilagoditi tim željama – kazao je Ganeri, dok je Dražen Volk istaknuo da sekularni fundamentalizam, kojeg se ponegdje naziva i novim totalitarizmom, nije opasan samo za vjeru već i za društvo u nekoj zemlji. Marie Monnet iz Belgije kazala je pak da je dugo postojala netolerancija između religijskih zajednica i europskih institucija, da bi izlaganje završila riječima kako imati europsku dušu ne znači tražiti samo kršćanske korijene već njegovati i dijalog sa svim ostalim religijama. Govoreći o monoteizmu i nasilju, Talijanka Debora Spini poručila je da potencijalni lijek za uzročno-posljedičnu povezanost navedenog može biti i to da se “krene prema izlazu iz monoteističkog kaveza, da se monoteizam preuredi”.

Što znaju novinari

– Ne možemo identificirati bilo koji ljudski plan s Božjim planom. Između toga ne može se povući znak jednakosti – istaknula je Spini. Igor Kanižaj kazao je da je današnja vidljivost religije posljedica opće medijatizacije religije, no da je iznimno važno pitanje što mediji i novinari uopće znaju o religiji, temi o kojoj moraju pisati. A Srećko Koralija naveo je dva bitna pojma u odnosu društva i religije – toleranciju i razumijevanje.  

>> Veliki međureligijski skup u Zagrebu 

>> Militantni ateizam može u ime sloboda jako usmrdjeti demokraciju