Imovina se i dosad mogla oduzeti, ali je to bilo rijetko

U velikoj analizi u Večernjakovu dosjeu u prilogu Obzor u ožujku ove godine pod naslovom “Zločin se ipak isplati” upozorili smo da su naši sudovi donijeli desetak pravomoćnih presuda u kojima je u slučaju dvadesetak osoba trebala biti oduzeta imovina od oko 30 milijuna kuna, ali da te presude uglavnom nisu provedene.

Presuda i – kraj
Problem je što o slučajevima kad imovina nije otkrivena za trajanja postupka naknadno zapravo više nitko, a to je u nadležnosti prvostupanjskih sudova, ne vodi računa jer se rad sudova završava donošenjem presude. U nekim uređenijim državama postoje posebni odjeli koji se bave kriminalnom imovinom.

“Zatvorske kazne su više rizik zanata kriminalaca nego sankcija ako ih ne prati oduzimanje imovine stečene kriminalom”, izjavila je državna sekretarica u Ministarstvu pravde Srbije Snežana Malović prije više od godinu dana na jednom skupu posvećenom sucima i tužiteljima za borbu protiv organiziranog kriminala. I u nas se, nakon što su tri osobe vrlo bliske političkoj i društvenoj eliti ubijene u središtu Zagreba, navodno velikim koracima kreće u unapređenje instrumentarija za borbu protiv kriminala premda i sadašnji nije tako loš kakvim ga politika radi trenutačnog dojma želi prikazati.

Premijer i predsjednik države u populističko-vatrogasnoj maniri najavili su kako će pripadnici organiziranog kriminala uskoro morati dokazati podrijetlo svoje imovine iako slično rješenje i sada imamo, ali se suci njime slabo koriste. Upravo na temelju postojećih odredaba Zakona o USKOK-u jučer je u Rijeci objavljena optužnica u slučaju Stjepana Prnjata, kojeg se tereti da je sa suradnicima na drogi ostvario promet od 15 milijuna eura te mu je i prije pokretanja kaznenog postupka bila zamrznuta imovina vrijedna milijune eure.

Ivanu Vargi, kojem se u Zagrebu sudi zbog droge, zamrznuta je imovina procijenjena na pet i pol milijuna kuna, te mu je zabranjeno raspolaganje sa 12 stanova, lokala i zemljišta u Zagrebu, Makarskoj i Bjelovaru te nekoliko automobila i plovila. Bivša ministrica pravosuđa Ana Lovrin početkom ožujka izvijestila je javnost da je USKOK u različitim postupcima zamrznuo imovinu vrijednu 15 milijuna eura.

Samo proširenje
Čak i ako osuđenik za trajanja postupka imovinu prenese na treće osobe, imovina će se oduzeti i od njih – osim ako ne dokažu da su tu imovinu stekli u dobroj vjeri. Osim toga, od zakonskih izmjena u listopadu 2006. teret dokazivanja podrijetla imovine prebačen je na pripadnike kriminalne grupe ili zločinačke organizacije, a time je obuhvaćena i imovina “koja je u vremenskoj povezanosti s počinjenim kaznenim djelom i za koju se osnovano može smatrati da potječe od tog djela jer se njeno podrijetlo ne može utvrditi”.

Nova zakonska rješenja doseg tih odredaba samo mogu proširiti na još neke ili sve počinitelje kaznenih djela te na određeno vremensko razdoblje. Primjerice, u Irskoj je to razdoblje od 12 godina, a u Velikoj Britaniji 15. Da bi se nelegalno stečena imovina mogla oduzeti sada, imalac te imovine mora biti pravomoćno osuđen.

Vedrana i sada pokojni Željko Kalebić rijetki su primjer osuđenika kojima je oduzeta imovina vrijedna oko 5,6 milijuna kuna (nekretnine, novac...) nakon što su pravomoćno osuđeni zbog droge i pranja novca. Prema sadašnjim propisima, rok za oduzimanje kriminalnog plijena utvrđenog pravomoćnom presudom jest opći rok za sve “tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom” iz Zakona o obveznim odnosima, a to je deset godina.

Vesna Škare-Ožbolt, likujući na svome blogu u povodu najava izmjena antimafijaškog zakona, tvrdi da Vlada nije imala petlje 2005. prihvatiti njezin oštar prijedlog. “Predvidjela sam i osnivanje Agencije za privremeno upravljanje oduzetom imovinom, koja bi imala i određena policijska ovlaštenja kako bi mogla provjeravati i identificirati takvu imovinu.(...) Agencija bi imala nadležnost odlučivati hoće li pokrenuti sudski postupak za privremeno oduzimanje imovine, i to za sve pravne i fizičke osobe za koje se sumnja da su je protupravno stekle.”