Imućan, a sinu ne da ni najnižu alimentaciju

Samohrana majka Ljerka M. i njen danas 19-godišnji sin Lovro već godinama pokušavaju dokazati očinstvo Lovrina oca, no on ne želi ni priznati sina ni sudjelovati u njegovu uzdržavanju. Izbjegao je čak šest zakazanih vještačenja DNK, a zakazano je i sedmo! Lovrin se otac prva tri puta nije odazvao krvnom testu za utvrđivanje očinstva, a pritom se pravdao da mu vjersko uvjerenje priječi vađenje krvi. Sud je to uvažio. Određeno je testiranje DNK iz sline, no i na to se oglušio. Općinski sud u Zagrebu potom je odredio alimentaciju, međutim u iznosu manjem od zakonskog minimuma, iako je riječ o dobrostojećem poduzetniku. Ljerka M. uime sina žalila se na odluku i tražila zakonski minimalni iznos uzdržavanja, a žalio se i Lovrin otac s obrazloženjem da je poziv dobio njegov odvjetnik, a ne on. Njegova je žalba na Županijskom sudu prihvaćena – i proces kreće ispočetka.

Najčešće očevi

Ovo je jedan od desetaka tisuća primjera neodgovornih roditelja, najčešće očeva, koji izbjegavaju uzdržavati vlastito dijete. Prema nekim neslužbenim procjenama, govori se da oko 60 tisuća djece u Hrvatskoj ne prima alimentaciju. Iako su mehanizmi zaštite prava djece na uzdržavanje propisani, svjedoci smo da to u praksi nije uvijek tako.  Praksa izbjegavanja vještačenja DNK za dokazivanje očinstva trajala je godinama jer svaka medicinska intervencija mora biti dobrovoljna. Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko objašnjava kako je ta praksa dokinuta nakon odluke Europskog suda za ljudska prava iz 2002., koji je Hrvatsku obavezao da onemogući beskonačno izbjegavanje vještačenja. U zakon je tada uvr- šteno da, ako se od suda pozvana osoba na vještačenje ne odazove, sud će cijeniti tu činjenicu u korist (malodobnog) tužitelja. 

Zaslijepljeni ljutnjom

– U praksi se uvriježilo da se triput poziva na vještačenje, nakon čega se donosi odluka – govori Matijević Vrsaljko. Izbjegavanje uzdržavanja nije rijetkost ni kada očinstvo nije sporno. Roditelji koji s djetetom ne žive često zanemare djetetovu dobrobit zaslijepljeni razvodom pa svoju obvezu prema djetetu vide kao korist za bivšu suprugu ili supruga. Obiteljskim zakonom koji je na snazi uzdržavanje se može regulirati i izvan parnice, naime, osim presude i privremene mjere, ovršna isprava za djetetovo uzdr- žavanje su i rješenja donesena u izvanparničnom postupku (npr. odobreni plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, rješenje o sporazumnom razvodu). Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić u prošloj je godini primila ukupno 168 pritužbi i upita o ostvarivanju prava djece i proceduri za njihovo ostvarivanje. U najvećem broju slučajeva obraćale su joj se majke – u 46 slučajeva, dok su se očevi obratili u sedam slučajeva, a u ostalim slučajevima to su bila djeca, institucije ili djetetova baka..

>> 100 poteza kojima 
bi se olakšao život hrvatskim građanima